Iransko vodstvo ponizilo je SAD, ocijenio je njemački kancelar Friedrich Merz, sugerirajući da Teheran za pregovaračkim stolom nadmudruje Trumpovu administraciju.
Oštra procjena njemačkog kancelara o zastoju u američko-iranskim pregovorima direktno je u suprotnosti s nastojanjima Donalda Trumpa da situaciju prikaže u pozitivnom svjetlu, a izgledno je da će produbiti i ozbiljan transatlantski jaz između SAD-a i njegovih NATO saveznika, piše The Guardian.
“Trumpov tim nadigran”
Prije dva dana Donald Trump otkazao je put američkih pregovarača u Islamabad, gdje su se trebali održati indirektni razgovori s iranskim izaslanstvom. Prethodni krug pregovora u pakistanskoj prijestolnici, održan dvije sedmice ranije, završio je bez napretka, a američku delegaciju tada je predvodio potpredsjednik JD Vance.
Samo dan prije Merzove izjave, američki predsjednik je za Fox News rekao: “Mi držimo sve karte u rukama”, dodavši da ako Teheran želi razgovarati, “mogu doći k nama ili nas mogu nazvati”.
Obraćajući se studentima u Marsbergu, Merz je sugerirao da je upravo Trumpov tim taj koji je nadigran. “Očito je da su Iranci vrlo vješti pregovarači, ili još bolje, vrlo su vješti u izbjegavanju pregovora. Dopuste Amerikancima da doputuju u Islamabad, a onda ih puste da odu praznih ruku”, rekao je.
“Danas cijelu naciju ponižava iransko vodstvo, posebno takozvana Revolucionarna garda. Zato se nadam da će se sve ovo što prije okončati”, dodao je njemački kancelar.
Novi prijedlog
Iran je u ponedjeljak iznio novi prijedlog za sporazum o prekidu vatre, usmjeren na otvaranje Hormuškog moreuza. Prema zvaničnicima iz regije, rasprave o nuklearnom oružju, projektilima, sankcijama i drugim pitanjima ostavile bi se za kasnije.
Prema zakonu koji priprema iranski parlament, brodarske kompanije morale bi plaćati Teheranu “usluge” prolaska kroz moreuz, što je prije rata bilo besplatno.
Iranski zvaničnici izjavili su da bi Teheran na kraju bio spreman razgovarati i o nuklearnom pitanju, ali tek nakon što američka blokada prestane. Iranski pregovarači također se suočavaju s domaćim pritiskom Revolucionarne garde i javnosti da ne raspravljaju o nuklearnim pitanjima.
VEZANI Izvori iz Bijele kuće: Trumpu se ne viđa iranski plan za okončanje rata
Posrednici uključeni u razgovore smatraju da ovaj pristup vjerovatno neće uspjeti jer ne bi ispunio nijedan od proklamovanih ratnih ciljeva Washingtona, koji uključuju trajni prekid iranskog nuklearnog programa. “Hormuški moreuz je posljedica rata, pa kako se onda to pitanje može rješavati prvo?”, rekao je jedan diplomat upoznat s pregovorima.
Međunarodna pomorska organizacija UN-a (IMO) odlučno je odbacila ideju o nametanju naknada brodovima koji prolaze kroz Hormuški moreuz. Generalni sekretar IMO-a Arsenio Dominguez izjavio je:
“Ne postoji nikakva pravna osnova za uvođenje bilo kakvih poreza, carina ili naknada u moreuzima koji služe za međunarodnu plovidbu.”
Ekonomski pritisak
Iranska ponuda “prvo Hormuz” ipak sugerira značajan pomak u stavu Teherana. Režim je ranije nastojao iskoristiti blokadu izvoza nafte, plina i drugih dobara iz Zaljeva kao polugu za dobijanje širokih sigurnosnih garancija.
Međutim, nakon propasti pregovora u Islamabadu, Trump je uveo protublokadu pomorskog saobraćaja koji koristi iranske luke, što je dodatno pogoršalo duboku ekonomsku krizu u Iranu.
Međunarodni monetarni fond predvidio je pad iranskog bruto domaćeg proizvoda za 6,1% ove godine, dok godišnja inflacija iznosi gotovo 70%, uz još brži rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i zdravstvene zaštite.
Blokada je također zaustavila povratak praznih iranskih tankera u luke, gdje bi mogli služiti kao skladišta. Iranu ponestaje načina za skladištenje svoje proizvodnje, a smanjenje proizvodnje imalo bi dugoročne štetne posljedice za energetski sektor.
Podrška Moskve
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragči sastao se u ponedjeljak u Moskvi s Vladimirom Putinom i visokim ruskim izaslanstvom, nastojeći barem djelimično ublažiti razorne učinke blokade.
Prema zvaničnim medijima, Putin je obećao da će Rusija “učiniti sve što je u interesu Irana i svih naroda u regiji kako bi se mir postigao u najkraćem mogućem roku”. Aragči je izjavio da je “svijet sada shvatio pravu snagu Irana” te dodao: “Postalo je jasno da je Islamska Republika Iran stabilan, čvrst i moćan sistem.”
Analitičari navode da su razgovori bili fokusirani na rusku vojnu i ekonomsku podršku, uključujući tranzitne rute za iransku trgovinu.
Pogrešna procjena
Stručnjaci smatraju da su Trump i njegov tim pogrešno procijenili koliko će ekonomski pritisak prisiliti Teheran na ustupke u vezi s nuklearnim programom. Iako blokada povećava ekonomske poteškoće, Iran je spreman podnijeti visoku cijenu i teret prebaciti na stanovništvo.
Istovremeno, Trump se suočava s političkim pritiscima zbog rasta cijena goriva i inflacije, kao i potrebom da riješi krizu prije važnih međunarodnih sastanaka.
Ako bi prihvatio iransku ponudu o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, mogao bi to predstaviti kao pobjedu, ali bi Iran zadržao značajne zalihe obogaćenog uranija.
Izraelsko upozorenje
U međuvremenu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu nagovijestio je mogućnost nove vojne akcije u Libanu, upozoravajući da rakete i dronovi Hezbolaha i dalje predstavljaju prijetnju.
“I dalje postoje dvije ključne prijetnje iz smjera Hezbolaha: rakete kalibra 122 milimetra i dronovi”, rekao je Netanyahu, ističući da to zahtijeva kombinaciju operativnih i tehnoloških mjera.
