Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je u petak da u Bosni i Hercegovini i dalje postoji situacija u kojoj jedan većinski narod bira predstavnika drugog naroda, što se, prema njegovim riječima, dogodilo četiri puta i predstavlja „četiri teške povrede propisa“.
„To je i normativno nezakonito, to tako ne može biti, ali prolazi“, rekao je Milanović nakon privatne audijencije kod pape Lava XIV, kojem je tom prilikom uručio poziv da posjeti Hrvatsku.
O BiH i američkom utjecaju
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Milanović je naglasio da će se možda morati sarađivati sa američkom administracijom na tom pitanju, ali se zapitao „kakve veze ima BiH sa SAD-om“.
„To je Evropa, a i drevna hrvatska postojbina, i ne samo hrvatska. To je stvar za evropske poslove“, rekao je Milanović.
Podsjetio je i da su SAD nedavno ukinule sankcije bivšem predsjedniku RS Miloradu Dodiku, njegovim saradnicima i članovima porodice.
Rasprava u Vijeću sigurnosti UN-a o BiH
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u petak bi u New Yorku trebalo razmatrati stanje u Bosni i Hercegovini. Mediji navode da bi Visoki predstavnik Christian Schmidt mogao uskoro napustiti funkciju.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković potvrdio je da postoji mogućnost zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR), koji u BiH djeluje još od 1996. godine, što je ocijenio kao katastrofalnu odluku.
Na pitanje o Kosovu, Milanović je rekao da Vatikan nije priznao Kosovo, te da je Sveta Stolica vrlo konzervativna po tom pitanju. Podsjetio je da pet zemalja Europske unije također nije priznalo Kosovo.
„To pokazuje da su države orijentirane na sebe, što nije loše, važno je da nisu zle ni invazivne“, rekao je Milanović, dodajući da on zagovara priznanje Kosova gdje god može.
„To ne radim da bih napakostio Srbiji ili Srbima, to je naprosto stvarnost“, poručio je.
Razmjena poklona s papom
Milanović, koji je ranije kao premijer posjetio papu Benedikta XVI., rekao je da mu je papa Lav XIV. poklonio „prigodan, lijep dar“, dok je on papi predao Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine — prvu hrvatsku tiskanu knjigu.
Ova inkunabula je prva evropska knjiga koja nije tiskana latinicom, nego na hrvatskom jeziku i pismu — glagoljici.
Robert Francis Prevost izabran je u maju za poglavara Rimokatoličke Crkve, postavši prvi papa iz Sjedinjenih Država.
Posjeta Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima
Nakon susreta s papom, Milanović je posjetio Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima, najstariju hrvatsku instituciju izvan domovine, koja djeluje više od 500 godina.
Zavod služi hrvatskim svećenicima na poslijediplomskim studijima u Rimu, a ujedno je važan za očuvanje hrvatskog identiteta i kulture. Uz njega se nalazi i Hrvatska crkva sv. Jeronima, čiji je rektor od 2020. godine Marko Đurin.
„Da, naravno, uručen mu je formalni poziv da dođe u Hrvatsku“, rekao je Milanović nakon audijencije i susreta s vatikanskim diplomatima.
Njegov prethodnik, papa Franjo, kod kojeg je Milanović bio 2021. godine, nije posjetio Hrvatsku, iako je bio pozvan.
Na pitanje kako zna da će Lav XIV. doći, Milanović je odgovorio da to temelji na „procjeni“, opisujući razgovor kao „ugodan i nepolitičan“.
„Čini mi se da je ovo papa koji se neće baviti politikom na način na koji su to znali činiti njegovi prethodnici. Mislim da se neće dati uvući u to, niti uvlačiti druge“, rekao je Milanović.
O razgovorima s državnim tajnikom Vatikana
Govoreći o susretu s državnim tajnikom Pietrom Parolinom, Milanović je kazao da ne može otkrivati detalje.
Dodao je da Ukrajina i Gaza nisu bile tema, ali da se razgovaralo o položaju Hrvata u BiH, dok o kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca „uopće nije bilo riječi“.
Na pitanje misli li da će papa Lav proglasiti Stepinca svetim, odgovorio je da je to „interna stvar crkve“.
