Stranka Progresivna Bugarska, koju predvodi Rumen Radev, ostvarila je uvjerljivu pobjedu na jučerašnjim parlamentarnim izborima u Bugarskoj, koji su ujedno osmi izbori u posljednjih pet godina.
Prema preliminarnim rezultatima nakon obrađenih 87 posto glasova, Progresivna Bugarska osvojila je 44,5 posto podrške birača.
Na drugom mjestu nalazi se liberalna koalicija “Nastavljamo promjenu – Demokratska Bugarska” (PP-DB) s oko 15 posto glasova, dok je stranka GERB bivšeg premijera Bojka Borisova osvojila približno 13 posto, pokazuju podaci izborne komisije.
U pobjedničkom obraćanju, Radev je poručio da su birači jasno poslali poruku političkom establišmentu.
“Građani su odbacili samodopadnost i aroganciju starih stranaka i nisu nasjeli na laži i manipulacije. Zahvaljujem im na povjerenju”, izjavio je, obećavši izgradnju “snažne Bugarske u snažnoj Europi”.
Naglasio je i da Evropa u ovom trenutku treba “kritičko razmišljanje, pragmatične odluke i konkretne rezultate”, posebno kada je riječ o sigurnosnoj arhitekturi i jačanju industrijske konkurentnosti.
Od predsjednika do premijerske većine
Radev, koji je u januaru napustio funkciju predsjednika nakon devet godina mandata kako bi osnovao vlastiti politički pokret, sada ima priliku formirati vladu. Njegova stranka ima dovoljno mandata za samostalno preuzimanje vlasti, ali će za ključne reforme, uključujući promjene u pravosuđu koje zahtijevaju dvotrećinsku većinu, morati tražiti podršku drugih političkih aktera.
Ovaj 62-godišnji bivši pilot MiG-29 i nekadašnji komandant bugarske ratne avijacije u kampanji se fokusirao na unutrašnja pitanja, obećavajući borbu protiv korupcije i političku stabilnost nakon godina krhkih i kratkotrajnih koalicija.
Analitičari ga opisuju kao pragmatičnog političara, s povremenim proruskim stavovima. Kritikovao je sankcije Evropske unije prema Rusiji i zagovarao dijalog s Moskvom, te se protivi direktnoj vojnoj pomoći Bugarske Ukrajini. Ipak, ne očekuje se da će blokirati evropsku podršku Kijevu na način na koji to čini mađarski premijer Viktor Orban.
Balans između politike i industrije
Očekuje se da će Radev voditi umjeren pristup kada je riječ o vojnoj saradnji, dopuštajući izvoz bugarskog oružja preko trećih zemalja, ali bez direktnih isporuka iz postojećih zaliha.
Bugarska je već značajan dobavljač municije i eksploziva Ukrajini, uglavnom posredno, posebno preko Rumunije. Rat u Ukrajini dodatno je potaknuo rast domaće vojne industrije, koja je nakon sovjetskog perioda dugo stagnirala.
Jedan od ključnih projekata je saradnja s njemačkom kompanijom Rheinmetall, koja je u oktobru 2025. najavila ulaganje od milijardu eura u zajedničku proizvodnju do 100.000 artiljerijskih granata godišnje u fabrici VMZ u Sopotu. Planirana je i izgradnja posebne fabrike baruta, u kojoj će Rheinmetall imati većinski udio.
Iako se protivi vojnoj pomoći Ukrajini, Radev je isticao da je upravo on inicirao dolazak izvršnog direktora Rheinmetalla u Bugarsku 2025. godine.
“Bugarska postaje dio evropskog odbrambenog ekosistema”, izjavio je tokom posjete sjedištu kompanije u Njemačkoj.
Njegova buduća politika, ocjenjuju analitičari, mogla bi biti slična pristupu slovačkog premijera Roberta Fica – kritična prema vojnoj podršci Ukrajini, ali bez ometanja proizvodnje i izvoza naoružanja koje realizuju privatne kompanije.
