Građani Moldavije u nedjelju izlaze na parlamentarne izbore koji će odrediti smjer zemlje – prema Europskoj uniji ili povratak bližim vezama s Rusijom.
Riječ je o jednim od najnapetijih izbora u posljednje tri decenije, s neizvjesnim ishodom i sve većim optužbama za uplitanje stranih aktera.
Optužbe za rusko miješanje
Proeuropska predsjednica Maia Sandu i njezina Stranka akcije i solidarnosti (PAS) i dalje imaju prednost u anketama, ali više nisu u istoj poziciji kao nakon uvjerljive pobjede 2021. godine.
Sandu tvrdi da Moskva ulaže stotine miliona eura u pokušaje kupovine glasova, širenje dezinformacija i izazivanje nasilja.
Europska unija je u četvrtak također upozorila na “duboko miješanje” Kremlja u izbornu kampanju, dok Rusija sve optužbe odlučno odbacuje, tvrdeći da vlasti u Kišinjevu koriste antirusku retoriku. Moldavska policija je od početka kolovoza provela više od 600 pretraga i uhapsila desetke ljudi zbog sumnji u izbornu korupciju i pokušaje destabilizacije.
Najveći izazivač Sandu je bivši predsjednik Igor Dodon, vođa proruskog Domoljubnog bloka. On tvrdi da vlast pokazuje znakove panike te poziva birače da „masovno izađu“ i glasaju za promjene.
Dodon obećava da će opozicija, ako osvoji većinu, istovremeno nastaviti pregovore s Evropskom unijom, ali i obnoviti odnose s Moskvom, uz naglasak na poboljšanje socioekonomskog stanja u zemlji.
Uloga dijaspore i opasnost od fragmentacije
Zbog siromaštva i političke nestabilnosti više od milion Moldavaca živi u inostranstvu, dok ih je u domovini oko 2,4 miliona.
Glasovi dijaspore imaju sve veću težinu – upravo su oni doprinijeli pobjedi Sandu na predsjedničkim izborima 2020. godine. Promatrači očekuju da će i ovaj put igrati ključnu ulogu, zajedno s glasovima birača iz proruske regije Pridnjestrovlje.
Na izbore izlazi dvadesetak stranaka i kandidata, dok su dvije proruske liste isključene zbog nepravilnosti u finansiranju. Analitičari upozoravaju da je ishod teško predvidjeti. Postoji realna mogućnost da skupština ostane fragmentirana, što bi Moldaviju gurnulo u novu fazu političke nestabilnosti.
Birališta su otvorena od 7 do 21 sat, a izborni dan proteći će pod budnim okom međunarodnih promatrača.
Na posljednjim izborima 2021. izlaznost je iznosila 52,3 posto, a PAS je tada osvojio 52,8 posto glasova, dok je opozicijski blok socijalista i komunista dobio 27,2 posto. Ovaj put, međutim, borba je daleko neizvjesnija i mnogi vjeruju da će konačan rasplet biti odlučen u posljednjim satima glasanja.
