Iran je u ranim jutarnjim satima u utorak pokrenuo napade bespilotnim letjelicama prema Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu, dok istovremeno iz Washingtona stižu oprečne poruke o mogućem trajanju rata.
Izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa dodatno su pojačale neizvjesnost koja posljednjih dana potresa regionalna i svjetska tržišta.
Dronovi oboreni
Saudijsko ministarstvo odbrane saopćilo je da su njihove snage presrele i uništile iranske dronove iznad istočnog dijela zemlje, regije bogate naftom koja ima ključnu ulogu u globalnom energetskom snabdijevanju.
Slična situacija zabilježena je i u Kuvajtu. Nacionalna garda te države objavila je da je oborila više bespilotnih letjelica koje su se pojavile iznad sjevernih i južnih dijelova zemlje.
Napadi na zaljevske države uslijedili su nakon što je Trump u ponedjeljak navečer, tokom sastanka s republikanskim zakonodavcima, izjavio da bi rat mogao biti tek “kratak izlet”.
Trumpove poruke
Samo nekoliko sati nakon te izjave, američki predsjednik poslao je oštriju poruku putem društvenih mreža, upozorivši Iran da će se suočiti s mnogo snažnijim američkim napadima ukoliko pokuša blokirati pomorski promet kroz Hormuški moreuz.
“Ako Iran učini bilo šta što zaustavlja protok nafte kroz moreuz Hormuz, Sjedinjene Američke Države će ga pogoditi 20 puta jače nego što je do sada bio pogođen”, poručio je Trump.
Dodao je da bi u tom slučaju američke snage mogle uništiti ključne ciljeve u Iranu.
“Osim toga, uništit ćemo lako uništive ciljeve što će gotovo onemogućiti Iranu da se ikada ponovo izgradi kao država. Smrt, vatra i bijes će se sručiti na njih, ali se nadam i molim da se to ne dogodi!”, napisao je američki predsjednik.
Trump je naveo i da je njegova prijetnja, kako je rekao, svojevrsni “poklon” za Kinu i druge zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na naftu iz Bliskog istoka.
Na Trumpove izjave reagovali su i zvaničnici Irana. Portparol Korpusa islamske revolucionarne garde Ali Mohammad Naini poručio je da Teheran neće dopustiti da Washington određuje tok sukoba.
“Iran će odrediti kada se rat završava”, rekao je Naini u izjavi koju su prenijeli iranski državni mediji.
Ekonomske posljedice
Sukob na Bliskom istoku već ostavlja ozbiljne posljedice na regionalne ekonomije. Egipat je u utorak povećao cijene goriva i do 17 posto, nakon što su globalne cijene nafte naglo porasle uslijed eskalacije sukoba.
Prema podacima egipatskog Ministarstva nafte, cijena dizela – koji je ključan za javni prevoz – porasla je za više od 17 posto. Benzin oktanske vrijednosti 92 poskupio je za 15 posto, dok je benzin od 95 oktana skuplji za oko 14 posto.
Pritisak na Egipat
Egipat, najmnogoljudnija arapska država koja se u velikoj mjeri oslanja na uvoz energenata, među najteže pogođenim je ekonomijama. Nacionalna valuta dodatno je oslabila, pa se egipatska funta u ponedjeljak trgovala po kursu većem od 52 funte za jedan američki dolar, što je historijski najniži nivo.
Kako bi ublažila pritisak na budžet i stabilizovala ekonomiju, egipatska vlada najavila je niz mjera štednje, uključujući smanjenje službenih putovanja u inostranstvo te strožiju kontrolu potrošnje goriva u svim sektorima.
