NATO se kreće ka “jednostavnom kompromisu” oko neslaganja među saveznicima u vezi s Grenlandom, rekao je u nedjelju visoki zvaničnik saveza.
General pukovnik Remigijus Baltrenas, generalni direktor Međunarodnog vojnog osoblja NATO-a, rekao je za litvanski javni emiter LRT da su konsultacije u toku unutar saveza i da pomažu u izgradnji “većeg razumijevanja i pragmatizma”, prenosi Anadolija.
Diskusije napreduju “u pravom smjeru”
“Ovo je, prije svega, pitanje bilateralnih odnosa između dvije države”, rekao je Baltrenas. Dodao je da diskusije koje vode generalni sekretar NATO-a Mark Rutte i ambasadori država članica napreduju “u pozitivnom smjeru”.
Rekao je da bi svako eventualno rješenje trebalo koristiti “savezu u cjelini, Evropi i samim Sjedinjenim Američkim Državama”.
Redovne vojne vježbe
Baltrenas je naglasio da NATO već ima značajno prisustvo na Arktiku. Pri tome je mislio na redovne vojne vježbe u kojima učestvuju američke i kanadske snage u okviru NORAD-a, od kojih su se neke održale na Grenlandu.
“Trenutne političke tenzije nisu imale utjecaja na te vježbe, niti na druge rutinske vježbe”, rekao je. Nspomenuo je da je Danska nedavno pokrenula mogućnost NATO misije na Grenlandu.
Rekao je da je Arktik postao sve strateški važniji zbog interesa Rusije i Kine za Sjeverni morski put, te da su Švedska i Finska, najnovije članice NATO-a, sada u potpunosti integrirane u regionalne odbrambene planove saveza.
Još nema konačnog dogovora o Ukrajini
O Ukrajini, Baltrenas je rekao da još uvijek nema konačnog dogovora o poslijeratnim sigurnosnim garancijama nakon nedavnih sastanaka takozvane “koalicije voljnih”.
“Ono što je jasno jeste da su same ukrajinske oružane snage primarni garant sigurnosti”, rekao je.
Uslijed rastuće debate u Evropi o strateškoj autonomiji, Baltrenas je naglasio da NATO treba ostati temelj kontinentalne odbrane. Evropska unija bi se trebala fokusirati na ekonomske i političke alate.
Porasli izdaci za odbranu
Baltrenas je također rekao da su izdaci za odbranu naglo porasli u cijelom savezu. Podsjetio je na odluku na samitu u Hagu da se cilja na budžete do pet posto BDP-a.
“Sve članice su sada premašile minimum od dva posto”, rekao je.
Napomenuo je da su Litvanija i druge baltičke države već iznad pet posto.
