Mjesec dana od početka rata u Iranu, sve veća nestašica sirove nafte prijeti prerastanjem u nešto mnogo gore: nestašicu gotovo svega.
Sukob na Bliskom istoku ograničio je protok nafte i prirodnog plina kroz Hormuški moreuz, čime je globalno snabdijevanje smanjeno za otprilike petinu.
Ovaj poremećaj nije samo uzrokovao nagli rast cijena goriva, već je smanjio i zalihe petrohemijskih proizvoda nužnih za izradu svakodnevnih predmeta poput obuće, odjeće i plastičnih vrećica, piše CNN.
Kriza se širi na sve sektore
Pritisak se sada širi na sve dijelove potrošačkog tržišta, s rastom cijena materijala poput plastike, gume i poliestera. Posljedice su zasad najočitije u Aziji, koja čini više od polovine svjetske proizvodnje i uvelike ovisi o uvozu nafte i drugih sirovina.
U Južnoj Koreji, gdje građani panično kupuju vreće za smeće, vlada je pozvala organizatore događaja da smanje upotrebu jednokratnih predmeta na najmanju moguću mjeru. Tajvan je uspostavio telefonsku liniju za proizvođače koji ostaju bez plastike, dok su tamošnji uzgajivači riže lokalnim medijima izjavili da bi mogli podići cijene jer ne mogu nabaviti vrećice za vakuumiranje.
U Japanu je naftna kriza potaknula strah da pacijenti s hroničnim zatajenjem bubrega neće moći primiti terapiju zbog nestašice plastičnih medicinskih cjevčica koje se koriste u hemodijalizi. Istovremeno, malezijski proizvođači rukavica upozoravaju da nestašica nusproizvoda nafte potrebnog za izradu gumenog lateksa ugrožava globalno snabdijevanje medicinskim rukavicama.
PROČITAJTE JOŠ Drugi danas: Kod Hormuškog moreuza pao još jedan američki borbeni avion
“Ovo se vrlo, vrlo brzo prelijeva na sve: pivo, tjesteninu, čips, igračke, kozmetiku”, rekao je Dan Martin, suvoditelj poslovne inteligencije u kompaniji Dezan Shira & Associates.
“Derivati nafte također su potrebni za proizvodnju ljepila za obuću i namještaj, industrijskih maziva za strojeve te otapala za boje i čišćenje”, dodao je Martin. “Poremećaj u snabdijevanju naftom u brodskom prevozu vrlo se brzo prenosi na petrohemijsku industriju i potrošačku robu”, rekao je Martin.
Rast cijena i inflacija
Poremećaji na tržištu roba i u proizvodnji stvaraju pritisak na rast globalne inflacije i opterećuju privredni rast. Proizvođači plaćaju više za energiju i sirovine, što utječe na profitne marže i počinje podizati cijene za potrošače.
Rastući troškovi goriva ometaju putovanja i logistiku, dok bi ograničene zalihe drugih sirovina s Bliskog istoka, poput gnojiva i helija, mogle dovesti do poskupljenja hrane i elektronike.
“S tako složenim posljedicama suočavamo se u trenutku kada mnoge ekonomije imaju ograničen prostor za ublažavanje šokova”, objavio je Međunarodni monetarni fond. “Iako bi rat mogao oblikovati globalnu ekonomiju na razne načine, svi putevi vode prema višim cijenama i sporijem rastu”, objavio je MMF.
Nestašica bez brzog rješenja
Države su počele oslobađati istorijske količine nafte iz strateških rezervi kako bi ublažile posljedice rata. Međutim, veći dio šire krize snabdijevanja proizlazi iz nestašice nafte, nusproizvoda nafte i ključne sirovine za sintetičke materijale, za koje proizvođači imaju znatno manje zaliha i nemaju zamjenu.
“Zapravo nema puno izlaza, osim smanjiti proizvodnju i trošiti manje energije”, rekao je Martin. “Sve se firme međusobno takmiče. Svi su u istoj poziciji”, rekao je Martin.
Poremećaj stiže i na Zapad
Budući da je Azija prva regija koja je osjetila posljedice krize s gorivom, novi problemi sa snabdijevanjem ne slute na dobro za ostatak svijeta ako se nafta i drugi resursi ne budu mogli proizvoditi ili isporučivati s Bliskog istoka.
“Slično kao tokom pandemije covida, šok se odvija u fazama, a ne istovremeno – val poremećaja u lancima snabdijevanja kreće se prema zapadu”, napisali su analitičari J.P. Morgana.
“Glavni izazov više nije cijena, nego fizička nestašica”, navode analitičari banke.
“Zabrinut sam”, rekao je Qiu. “Cijela industrija osjeća isto. Niko ne zna kako će se rat razvijati”, rekao je Qiu.
