Dok raste međunarodni pritisak na Izrael da prekine svoju vojnu operaciju u Gazi zbog katastrofalnih humanitarnih uslova koji tamo vladaju, protesti su sve glasniji i u samom Izraelu.
Zahtjevi su različiti, ali sve je više glasova koji od premijera Netanyahua traže da se ratna operacija konačno okonča.
Najglasniji u protestima od prvog dana su porodice talaca koje je Hamas oteo u brutalnom terorističkom napadu u oktobru 2023. godine, što je i bio povod za izraelsku odmazdu.
Prema podacima s početka augusta, u Pojasu Gaze se još uvijek nalazi oko 50 izraelskih talaca. Nema pouzdanih informacija koliko ih je još uvijek živo, a izraelski mediji vjeruju da ih je barem polovina.
Efrat Machikawa, čiji je ujak bio među posljednjima koji su pušteni iz Hamasovog zatočeništva, krajem januara ove godine, nastavila je borbu za oslobađanje preostalih talaca.
Angažovana na diplomatskom i političkom polju, od prvog dana poručuje kako Netanyahuu cilj nikada nije bio iskreno predstavljen: „Cijela nacija je prevarena. Govore nam da će vojni pritisak vratiti taoce, a zapravo ih samo ubija“.
Porodice ističu da nijedan talac nije oslobođen vojnim akcijama, već isključivo pregovorima.
Moralni kolaps
Od početka se vojnoj akciji protiv Hamasa protive dvije vodeće izraelske organizacije za ljudska prava, B’Tselem i Ljekari za ljudska prava. Krajem jula su prvi put javno optužile izraelske vlasti za genocid zbog ubistava i izgladnjivanja tamošnjeg stanovništva, prenosi Hina.
Sve glasnije protiv nastavka rata govore bivši vodeći političari, generali i obavještajci.
„Ono što Izrael sada radi u Gazi vrlo je blizu ratnom zločinu“, poručio je bivši izraelski premijer Ehud Olmert tokom intervjua za BBC u maju. Dodao je da je ovo sada rat bez cilja i da je vrijeme za prekid.
Tamir Pardo, koji je bio direktor Mossada između 2011. i 2016. godine, rekao je za The Atlantic da produžetak rata vodi ka moralnom i političkom slomu jer više ne vidi nijedan vojni ili politički cilj osim osvete.
Prije dva mjeseca više od 1300 izraelskih akademika potpisalo je otvoreno pismo u kojem upozoravaju na moralni kolaps: „Ovo je užasavajući popis ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti – naša vlastita krivica… Zaustavite ovaj politički rat koji ne služi nacionalnoj sigurnosti Izraela.“
Oko 350 izraelskih pisaca, među kojima i David Grossman, Joshua Sobol i Zeruya Shalev, u aprilu ove godine potpisali su pismo u kojem pozivaju na prekid razornog rata u Gazi, objavio je Times of Israel.
„Ovaj rat ugrožava živote vojnika, talaca i uzrokuje užasne patnje bespomoćnih civila u Gazi“, stoji u pismu. „Djela u Gazi i na okupiranim teritorijama nisu učinjena u naše ime, ali će se voditi na naš račun.“
Autori optužuju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da nastavlja rat iz ličnih razloga.
Izrael je izgubio međunarodnu podršku
Svjetski poznati publicist Yuval Noah Harari napisao je: „Ako ne napravimo dramatičnu promjenu u ponašanju prema Palestincima, naša arogancija i osvetoljubivost će nas odvesti u historijski poraz. U prvim sedmicama rata Izrael je uživao međunarodnu podršku bez presedana.“
„To je sada izgubljeno“, naglasio je.
Upravo su glasovi intelektualaca postali sve jači posljednjih dana. Grupa istaknutih izraelskih javnih osoba, uključujući akademike, umjetnike i javne intelektualce, pozvala je međunarodnu zajednicu da uvede “paralizirajuće sankcije” Izraelu, uslijed sve većeg užasa zbog izgladnjivanja stanovnika Gaze.
Među 31 potpisnikom pisma objavljenog u Guardianu nalaze se dobitnik Oscara Yuval Abraham; bivši izraelski državni tužilac Michael Ben-Yair; Avraham Burg, bivši predsjednik izraelskog parlamenta i bivši šef Jevrejske agencije; te više dobitnika prestižne Izraelske nagrade, najvišeg kulturnog priznanja u Izraelu.
U pismu optužuju Izrael da „izgladnjuje stanovnike Gaze do smrti i razmatra prisilno protjerivanje miliona Palestinaca“.
Svakodnevni su protesti u izraelskim gradovima, najčešće Tel Avivu, onih koji traže kraj rata. Nerijetko dolazi do manjih sukoba s onima koji traže da se rat nastavi.
Sve veća polarizacija
Od relevantnih anketa, najnovija je objavljena krajem jula na izraelskom Kanalu 12, a prenio ju je Jerusalem Post.
Po toj anketi, 67 posto Izraelaca podržava sveobuhvatni sporazum kojim bi se u jednoj fazi vratili svi taoci i poginuli vojnici u zamjenu za okončanje rata u Gazi. Sporazumu kojim bi se odmah okončao rat protivi se 12 posto ispitanika, a samo osam posto podržava fazni sporazum koji vlada trenutno razmatra.
To je veliki pad podrške u odnosu na početak operacije, ali i početak ove godine.
Podrška za nastavak rata značajno je niža među lijevo orijentisanim Izraelcima (samo 8 posto podržava vojne akcije), dok desno orijentisani ispitanici (oko 45 posto) češće podržavaju daljnje vojne operacije. No u nekim medijima se objavljuju ankete sa potpuno suprotnim rezultatima.
Nimrod Flaschner, izraelski politički analitičar, rekao je za Jerusalem Post: „Javno mnijenje u Izraelu postaje sve više polarizovano, ali posljednje ankete ukazuju na značajan pomak: većina Izraelaca, čak i oni koji su ranije podržavali vojne operacije, sada traže pragmatično rješenje usmjereno na oslobađanje talaca i prekid humanitarne krize u Gazi“.
Rast zabrinutosti za humanitarnu situaciju i umor od dugotrajnog sukoba vidljivi su trendovi.
