Koalicijska vlada Njemačke postigla je kompromis o reformi migracijske politike zemlje, usklađen s propisima Evropske unije, saznaje agencija DPA iz vladinih izvora.
Konzervativci kancelara Friedricha Merza i Socijaldemokrate (SPD) dogovorili su se o strožijim ograničenjima kada je riječ o tome ko može podnijeti zahtjev za azil, ali i o bržem pristupu tržištu rada za one koji čekaju odluku o svom statusu.
Cilj reforme je smanjenje broja neregularnih migracija unutar EU, ali i rasterećenje sistema azila u Njemačkoj, koji se posljednjih godina suočava s velikim pritiscima.
„Prošle godine polovina tražitelja azila koji su došli u Njemačku, prema zakonima EU, trebala je ostati u drugoj državi članici“, izjavio je Alexander Throm, konzervativni glasnogovornik za unutrašnju politiku.
Sekundarne migracije
Prema pravilima Evropske unije, odgovornost za obradu zahtjeva za azil snosi država članica u koju je tražitelj azila prvi put ušao.
„Sada uvodimo centre za sekundarnu migraciju, u kojima će tražitelji azila boraviti dok ne budu vraćeni u prvu državu EU“, rekao je Throm, naglasivši da je za konzervativce ključno spriječiti kretanje tražitelja azila iz jedne u drugu državu članicu.
Dodao je i da Njemačka uvodi novu mogućnost pritvora u okviru azilantskog postupka, posebno u slučajevima kada postoji rizik da bi tražitelji azila mogli nestati ili izbjeći proceduru.
Brži rad
Njemački magazin Der Spiegel objavio je da će, kao dio kompromisa sa SPD-om, koji zagovara manje restriktivan pristup migracijama, tražiteljima azila biti omogućeno zapošljavanje nakon tri mjeseca boravka, umjesto dosadašnjih šest.
Osim toga, reforme predviđaju i unapređenje zdravstvene zaštite za djecu izbjeglica, što je jedan od ključnih zahtjeva socijaldemokrata.
Evropska unija je 2024. godine izglasala reformu sistema azila, a države članice obavezne su da prenesu ove promjene u nacionalna zakonodavstva do juna.
Reforma omogućava da se zahtjevi tražitelja azila, za koje se procjenjuje da imaju malu šansu za uspjeh, obrađuju već na vanjskim granicama EU. To se odnosi na migrante iz zemalja u kojima stopa priznavanja azila na nivou EU iznosi manje od 20 posto, a po potrebi je omogućena i njihova direktna deportacija, prenosi DPA.
