Na pojedinim betonskim stupovima Pelješkog mosta, koji je otvoren u julu 2022. godine, uočene su vidljive pukotine, piše italijanski list Il Piccolo. Riječ je o površinskim oštećenjima na mostu koji je izgradila kineska kompanija China Road and Bridge Corporation.
Ova informacija izazvala je zabrinutost u javnosti, posebno među vozačima koji svakodnevno koriste most kako bi povezali jug Dalmacije s ostatkom Hrvatske, zaobilazeći Neumski koridor. Prema navodima italijanskog medija, problem je primijećen još prije nekoliko mjeseci.
Sigurnost mosta
Iz Hrvatskih cesta, javnog preduzeća koje je naručilo izgradnju mosta, poručuju da nema razloga za zabrinutost te da pukotine ne predstavljaju prijetnju za sigurnost saobraćaja.
“Možemo potvrditi da prelazak mosta ne predstavlja nikakvu opasnost. Poduzeli smo potrebne korake i sve je pod kontrolom”, naveli su iz Hrvatskih cesta.
Istaknuto je da je već pokrenuta izrada projekta sanacije, ali radovi na popravci još nisu započeli.
Jamstvo izvođača
Iz Hrvatskih cesta naglašavaju da eventualni troškovi sanacije neće pasti na teret poreskih obveznika. Naime, izvođač radova dao je desetogodišnje jamstvo na konstrukciju mosta.
“Riječ je o situaciji koja neće opteretiti hrvatske porezne obveznike. Izvođač radova dao je jamstveni rok od 10 godina za ispravno funkcionisanje konstrukcije”, saopćeno je.
Kineska kompanija je, kako se navodi, osigurala i bankarske garancije u vrijednosti od deset posto ukupne vrijednosti projekta.
Garantni rok
Garantni rok za Pelješki most počeo je teći 2022. godine i trajat će do 2032, zbog čega će sve potrebne sanacione radove izvesti izvođač.
Iz Hrvatskih cesta ističu da je riječ o znatno dužem roku od uobičajenog u građevinskim projektima.
“Obično takav rok za ugovore koji se tiču graditeljstva traje dvije godine, ali za Pelješki most rok je znatno produžen”, naveli su.
Za sada nije poznato koliko će tačno koštati sanacija niti kada bi radovi mogli početi.
Pelješki most građen je od 2018. do 2022. godine i predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, kojim je jug zemlje direktno povezan s ostatkom teritorije.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je oko 420 miliona eura, od čega je Evropska unija kroz bespovratna sredstva finansirala oko 357 miliona eura.
