Bugari danas izlaze na birališta na osme parlamentarne izbore u poslednjih pet godina, a glavni favorit, proruski bivši predsjednik Rumen Radev, obećao je da će okončati spiralu slabih, kratkotrajnih vlada i suzbiti rasprostranjenu korupciju.
Radev, bivši vojni pilot koji se protivi vojnoj podršci Ukrajini u ratu protiv Rusije, podnio je ostavku na mjesto predsjednika u januaru kako bi učestvovao na izborima, koji su raspisani nakon što su masovni protesti u decembru srušili prethodnu vladu.
Kampanja na društvenim mrežama
Dobro osmišljena kampanja na društvenim mrežama, velika finansijska sredstva i obećanje stabilnosti povećali su mu podršku u zemlji od oko 6,5 miliona stanovnika, gde su birači umorni od čestih vanrednih izbora i male grupe iskusnih političara koje mnogi smatraju korumpiranima.
Troškovi života su takođe važna tema otkako je Bugarska, članica European Union i NATO, u januaru uvela evro. Prethodna vlada pala je usred protesta protiv novog budžeta koji je predlagao povećanje poreza i doprinosa za socijalno osiguranje.
Sve to, zajedno sa nedavnom političkom krizom, izgleda da je biračima važnije od poziva Radeva na poboljšanje odnosa sa Moskvom ili obnovu ruskih isporuka nafte i gasa Evropi, piše Reuters.
Šta kažu ankete
Ankete javnog mnjenja u petak pokazale su da Napredna Bugarska, koju predvodi Rumen Radev, osvaja oko 35 odsto glasova, što je rast u odnosu na pre mjesec dana.
Ako se to potvrdi, bio bi to jedan od najjačih rezultata jedne stranke u posljednjih nekoliko godina, iako i dalje nedovoljan za parlamentarnu većinu.
Birališta se zatvaraju u 20 časova. Izlazne ankete očekuju se odmah po zatvaranju, dok bi preliminarni rezultati mogli stići kasnije danas ili sutra.
Predviđa se velika izlaznost
Interesovanje birača je poraslo. Istraživanje agencije Alpha Research predviđa izlaznost od oko 60 odsto, što je skoro duplo više u odnosu na 34 odsto zabilježenih u junu 2024.
Ovi podaci ukazuju na rastuće nezadovoljstvo dugogodišnjom dominacijom stranke GERB koju predvodi bivši premijer Bojko Borisov, a koja je trenutno na drugom mjestu sa oko 18 odsto, kao i Pokreta za prava i slobode, čiji je lider Deljan Peevski pod sankcijama SAD i Velike Britanije zbog korupcije.
Ko je “novi Orban”
Kao predsjednik, Rumen Radev je u više navrata odstupao od proukrajinske linije zvanične Sofije, protiveći se vojnoj pomoći Kijevu i sankcijama protiv Moskve. Mađarska je donedavno bila jedina članica koja je uspijevala držati cijelu EU u šahu. Zbog toga, navodi Kyiv Independent, rastu strahovi da bi, ukoliko Radev sjedne u premijersku fotelju, Bugarska mogla postati novi glavni “kamen spoticanja” unutar Unije.
Otvoreno je negodovao zbog zapadnih sankcija i tvrdio da vojna pomoć Kijevu samo produžava konflikt. To je 2023. godine u Sofiji kulminiralo oštrom verbalnom razmjenom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Radev je također osudio desetogodišnji sigurnosni sporazum između Bugarske i Ukrajine, koji je potpisao privremeni bugarski premijer Andrej Gjurov.
“Radev je proruski političar i postoje velike bojazni da bi mogao pokušati skrenuti Bugarsku s njenog proevropskog puta”, upozorila je Emilia Zankina, profesorica na američkom Univerzitetu Temple.
Ruslan Stefanov, analitičar Centra za proučavanje demokratije (CSD) iz Sofije, smatra da je etiketiranje Radeva isključivo kao “proruskog” političara možda pretjerano, ali priznaje da ga njegovi stavovi čine “politički korisnim za Kremlj”.
Ipak, Stefanov ističe da je malo vjerovatno da će Radev postati toliki problem za EU kao što je to bio mađarski lider. Bugarska politička scena je izuzetno rascjepkana i gotovo je nemoguće da Radev formira vlast bez koalicionih partnera.
Proteklih pet godina u Bugarskoj obilježili su korupcijski skandali, slabe vlade i rascjepkan parlament. Radev, čija je popularnost u porastu, iskoristio je opće nezadovoljstvo ekonomskom situacijom kako bi pokrenuo snažnu predizbornu kampanju, nakon što su protesti srušili kabinet Rosena Željazkova.
