Američki predsjednik Donald Trump vratio se iz Kine, a pred njim su sada velike odluke o Iranu. Kako piše New York Times, njegovi najbliži saradnici već su izradili planove za povratak vojnim udarima ako Trump odluči prekinuti trenutni zastoj novim bombardovanjem.
Trump još nije odlučio koji će biti njegovi naredni potezi, tvrde njegovi savjetnici. Zvaničnici zainteresovanih zemalja u međuvremenu pokušavaju postići nekakav kompromis koji bi natjerao Iran da ponovo otvori Hormuški moreuz. To bi Trumpu omogućilo da proglasi pobjedu i pokuša uvjeriti skeptične američke birače da je skupi i smrtonosni vojni pohod na Iran zapravo bio uspješan.
Tajni razgovori
Međutim, Trump je novinarima u avionu Air Force One, ubrzo nakon što je u petak napustio Peking, ponovio da je najnoviji iranski mirovni prijedlog potpuno neprihvatljiv.
“Pogledao sam ga i ako mi se ne svidi prva rečenica, odmah ga bacim u smeće”, izjavio je američki predsjednik.
Trump je dodao da je o Iranu razgovarao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, čija je zemlja strateški partner Teherana i u velikoj mjeri zavisi od nafte i plina koji prolaze kroz taj moreuz. Ipak, naglasio je da od Xija nije tražio da izvrši pritisak na Iran, a svi detalji njihovih razgovora još nisu poznati.
Predsjednik SAD-a nalazi se između potpuno suprotstavljenih struja kada je riječ o ovom ratu. Iako mu je sukob postao veliki politički teret i često ostavlja utisak da želi što prije krenuti dalje, još nije ostvario ono što je stalno isticao kao krajnji cilj rata – trajno sprječavanje Irana da razvije nuklearno oružje.
Pentagon zato već aktivno planira mogućnost da se operacija “Epski gnjev” – koja je privremeno zaustavljena kada je predsjednik prošlog mjeseca proglasio primirje – ponovo pokrene u narednim danima, čak i pod drugim imenom.
“Imamo spreman plan za eskalaciju ako to bude potrebno”, poručio je ministar odbrane Pete Hegseth zastupnicima tokom ovosedmičnog svjedočenja u Kongresu. Hegseth je također naveo da postoje i planovi za povratak kući, čime bi se više od 50.000 vojnika poslanih na Bliski istok vratilo svojim redovnim rasporedima.
Pripreme za napad
Dvojica zvaničnika s Bliskog istoka, koji su željeli ostati anonimni zbog osjetljivosti operativnih podataka, otkrili su da Sjedinjene Države i Izrael provode intenzivne pripreme za mogući nastavak napada na Iran već naredne sedmice. Riječ je o najvećim pripremama otkako je primirje stupilo na snagu.
“Ili će sklopiti dogovor ili će biti zbrisani s lica zemlje”, izjavio je Trump u utorak, neposredno prije odlaska u Kinu. “Dakle, kako god okreneš, mi pobjeđujemo.”
Ako Trump zaista odluči ponovo pokrenuti vojne udare, opcije uključuju još agresivnije bombardovanje iranskih vojnih i infrastrukturnih ciljeva, navode američki zvaničnici.
Druga opcija predviđa slanje specijalnih jedinica na teren kako bi došle do nuklearnog materijala skrivenog duboko pod zemljom. Nekoliko stotina specijalaca stiglo je na Bliski istok još u martu, a cilj tog raspoređivanja bio je upravo omogućavanje takve opcije Trumpu, pojasnili su zvaničnici.
Kao podrška kopnenim snagama, ove specijalizovane jedinice mogle bi krenuti u misiju usmjerenu na visoko obogaćeni uranij u nuklearnom postrojenju Isfahan. Međutim, za takvu operaciju bile bi potrebne i hiljade vojnika za podršku koji bi vjerovatno osiguravali teren, a time bi se lako mogli naći u direktnom sukobu s iranskom vojskom.
Vojni zvaničnici priznaju da ta opcija nosi ogroman rizik od velikog broja žrtava.
Iranski zvaničnici već su dali do znanja da se i sami pripremaju za nastavak neprijateljstava.
“Naše oružane snage spremne su zadati zasluženi udarac svakoj agresiji. Pogrešna strategija i pogrešne odluke uvijek vode do pogrešnih rezultata”, objavio je na društvenim mrežama u ponedjeljak Mohammad Bagher Ghalibaf, predsjednik iranskog parlamenta. “Cijeli svijet je to već shvatio. Spremni smo na sve opcije, bit će iznenađeni.”
Spremni za rat
Svaki novi napad na Iran vjerovatno bi se nastavio tačno tamo gdje su borbe stale prije nego što su Iran i SAD u posljednjem trenutku postigli primirje 7. aprila. Uoči tog dogovora, Trump je prijetio da će početi brisati “cijelu iransku civilizaciju” ako Teheran ne omogući siguran prolaz trgovačkim brodovima kroz Hormuški moreuz.
Predsjednik je danima obećavao da će narediti američkoj vojsci da sistematski uništi svaki most i svaku elektranu u Iranu ako tamošnja vlada ne otvori Hormuški moreuz za naftne tankere. Američki vojni zvaničnici rekli su da su odabrani ciljevi direktno povezani s operacijama iranske Islamske revolucionarne garde. Ipak, ratno pravo strogo zabranjuje namjerno uništavanje civilne infrastrukture radi prisiljavanja neke vlade na popuštanje.
Otkako je primirje počelo, najviši zvaničnici Pentagona i vojni komandanti ističu da su Sjedinjene Države iskoristile jednomjesečnu pauzu u bombardovanju kako bi ponovo naoružale svoje ratne brodove i borbene avione u regiji.
General Dan Caine, načelnik Združenog štaba američke vojske, izjavio je ove sedmice pred senatskim pododborom za odbranu da vojni zvaničnici “i dalje drže širok raspon opcija spremnih za politički vrh”. Odbio je, međutim, otkriti kakvu bi tačno vojnu akciju Trump mogao narediti.
Na brifingu u Pentagonu održanom 5. maja general Caine je naglasio da više od 50.000 vojnika, dva nosača aviona, više od deset razarača Ratne mornarice i veliki broj borbenih aviona “ostaju spremni za ponovno pokretanje velikih borbenih operacija protiv Irana ako prime naređenje”. Dodao je i da nijedan protivnik ne bi smio zamijeniti njihovu trenutnu suzdržanost s nedostatkom odlučnosti.
Veliki rizik
Ipak, vojni zvaničnici u privatnim razgovorima priznaju da bi pobjeda mogla biti izuzetno težak zadatak. Američka vojska je, kažu, uspješno gađala zadane ciljeve, uključujući iranske lansirne položaje za balističke projektile, skladišta municije Revolucionarne garde i druge vojne infrastrukturne tačke. Međutim, prema podacima američkih obavještajnih službi, Iran je u međuvremenu ponovo uspostavio kontrolu nad većinom svojih raketnih položaja, lansera i podzemnih objekata.
Osim toga, kako je ove sedmice objavio New York Times, Iran je ponovo osposobio pristup za čak 30 od ukupno 33 raketna položaja koje održava duž Hormuškog moreuza. To bi moglo direktno ugroziti američke ratne brodove i naftne tankere koji prolaze kroz ovaj uski morski prolaz.
Oko 5.000 marinaca i približno 2.000 padobranaca iz elitne 82. zračno-desantne divizije kopnene vojske nalazi se u regiji gdje čekaju daljnje naredbe, navode zvaničnici. Ako operacija dobije zeleno svjetlo, ove snage mogle bi biti iskorištene za prodor do iranskog nuklearnog materijala u postrojenju Isfahan, uključujući osiguravanje vanjskog obruča kako bi zaštitili specijalce koji ulaze unutra.
Vojnici bi također mogli biti iskorišteni u pokušaju zauzimanja ostrva Harg, ključnog čvorišta za izvoz iranske nafte, iako zvaničnici priznaju da bi vojsci za zadržavanje kontrole nad tim ostrvom ipak trebalo znatno više ljudi na terenu.
