Rusija je 2019. godine navodno ponudila administraciji tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa neformalni politički dogovor, prema kojem bi Sjedinjene Američke Države dobile uticaj nad Venecuelom u zamjenu za povlačenje Washingtona iz Ukrajine. Ovi navodi izneseni su u svjedočenju pred američkim Kongresom, tokom prve istrage opoziva Donalda Trumpa, piše New York Times.
Informacije je iznijela Fiona Hill, bivša viša savjetnica Bijele kuće za Rusiju i Evropu, koja je tada svjedočila o okolnostima vezanim za vanjsku politiku Trumpove administracije i odnose s Moskvom.
Hill je navela da je ruska ponuda došla u trenutku duboke političke i društvene krize u Venecueli 2019. godine, kada su zemlju potresali masovni nestanci električne energije, nestašice hrane i prekidi osnovnih javnih usluga, što je izazvalo široke proteste širom zemlje.
Kriza u Venecueli i sporni izbori
Kriza je eskalirala nakon predsjedničkih izbora održanih 2018. godine, koje su Sjedinjene Američke Države i brojne zapadne zemlje odbacile kao nelegitimne. Venecuela se tada suočila s ozbiljnom institucionalnom i ekonomskom nestabilnošću.
Prema Hill, Kremlj je ponudu prenio „neformalno“, a ona je nagovijestila da bi taj prijedlog mogao biti povezan sa skandalom Burisma – slučajem koji je kasnije doveo do Trumpovog opoziva zbog pokušaja da izvrši pritisak na ukrajinske zvaničnike da pokrenu istrage protiv Huntera Bidena, sina tadašnjeg demokratskog predsjedničkog kandidata Joea Bidena.
Hill je tokom svjedočenja istakla da su se u tom periodu ispreplitale teme Ukrajine, Venecuele i energetskih interesa, što je dodatno komplikovalo odnose između velikih sila.
Šta je Fiona Hill izjavila pred Kongresom
Govoreći pred kongresnim odborom 2019. godine, Hill je navela da joj je o mogućim vezama između Ukrajine i Venecuele govorio i Amos Hochstein, bivši specijalni izaslanik State Departmenta za međunarodna energetska pitanja.
„I rečeno mi je od Amosa i drugih kolega da su postojale određene poveznice, pa sam također željela da vas vratim korak unazad u tom periodu“, kazala je Hill, prema transkriptu koji je objavio Politico.
Ona je predloženi dogovor opisala kao „veoma čudan aranžman razmjene“, navodeći da su Rusi u periodu od marta do maja 2019. godine „snažno signalizirali“ interes za razmjenu uticaja između Venecuele i Ukrajine.
Poređenje s Monroeovom doktrinom
Hill je ruski prijedlog uporedila s američkom Monroeovom doktrinom iz 1823. godine, čiji je cilj bio spriječiti miješanje evropskih sila u zapadnu hemisferu.
„Ako ćemo mi provoditi neku vrstu Monroeove doktrine i tražiti da se Rusija drži podalje od našeg dvorišta, onda oni poručuju da i oni imaju svoju verziju toga – da smo mi u njihovom dvorištu u Ukrajini“, rekla je Hill.
Dodala je da su Rusi tada poslali oko stotinu operativaca u Venecuelu kako bi osigurali tamošnju vladu i spriječili ono što su smatrali mogućom američkom vojnom intervencijom.
Reakcija Trumpove administracije
Hill je svjedočila da je ruski prijedlog plasiran putem medija i neformalnih kanala, uključujući rusku štampu i komentatore bliske Kremlju.
„Dobila sam poseban zadatak od Vijeća za nacionalnu sigurnost, uz saglasnost State Departmenta, da natjeram Ruse da se povuku i da im jasno dam do znanja da prestanu s tim“, kazala je Hill.
Također je navela da su u tom periodu postojale veze između ukrajinskog i venecuelanskog energetskog sektora, pri čemu su se ponovo pojavljivala imena Leva Parnasa, Igora Frumana i američkog biznismena Harryja Sargeanta III, koji su, prema njenim riječima, bili poznati po kontroverznim poslovima i političkom lobiranju.
Rusija osudila američku raciju u Venecueli
Podsjetimo, Donald Trump se kasnije javno hvalio svojom takozvanom „Donroeovom doktrinom“, igrom riječi na račun Monroeove doktrine, nakon američke racije u Venecueli 2026. godine, tokom koje je uhapšen predsjednik te zemlje Nicolás Maduro.
Rusija je osudila američku akciju i hapšenje Madura, a rusko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da Venecueli „mora biti zagarantovano pravo da sama određuje svoju sudbinu, bez ikakvog destruktivnog, posebno vojnog, uplitanja izvana“.
