Nakon što su 25. juna ove godine na javnoj raspravi izneseni zaključci presude Velikog vijeća kojom je odbačena tužba za diskriminaciju Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava objavio je kompletan pisani tekst u kome se navodi da je apelant prekršio granicu dopuštene kritike i pokazao nepoštovanje prema Sudu.
Žalba zbog izbornog sistema
Slaven Kovačević se žalio da su izborna pravila za Dom naroda i Predsjedništva BiH diskriminatorna jer mu, zbog etničke pripadnosti i mjesta prebivališta, nisu omogućila da glasa za kandidate po svom izboru na izborima 2022. godine.
U vezi s Predsjedništvom, Sud je zaključio da nije dokazano da je Kovačević bio žrtva diskriminacije, jer su birači iz oba entiteta jednako zastupljeni i jednako spriječeni da glasaju izvan svog entiteta, navodi se u presudi.
Većinom glasova, Sud je utvrdio da je Kovačević tokom postupka iznio neosnovane i uvredljive optužbe na račun sudija, bivšeg predsjednika Suda, agenata Vlade BiH i Visokog predstavnika. Time je, prema Sudu, prešao granicu dopuštene kritike i pokazao nepoštovanje prema instituciji kojoj se obratio.
Sud je prihvatio prigovor Vlade na prihvatljivost podneska, smatrajući da je podnosilac zloupotrijebio pravo podnošenja zahtjeva i da nije imao status oštećenog.
Cilj izmjena ustavne i izborne strukture
Posebno je utvrđeno da su zahtjevi podnosioca imali za cilj izmjenu ustavne i izborne strukture Bosne i Hercegovine – navodno u općem javnom interesu – a ne zaštitu njegovih individualnih prava zajamčenih konvencijom i njenim protokolima.
Sud je naglasio da izborni sistem u BiH proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i da reflektuje entitetsku strukturu. Nejednakosti koje je isticao nisu se odnosile na njega lično, niti je dokazao konkretan negativan efekat na njegovo pravo glasa.
Nije dokazao ličnu diskriminaciju
Većinom glasova sudija, Sud je ocijenio i da Kovačević nije dokazao da je lično diskriminisan. Njegova žalba je u suštini bila zahtjev za promjenu izbornog i ustavnog sistema BiH u cjelini – uvođenje jedinstvene izborne jedinice, a ne zaštita individualnih prava.
U zaključku je navedeno da je aplikacija odbačena kao nedopuštena jer je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju, kao i da podnosilac nije imao status žrtve diskriminacije.
Ranijom presudom je Evropski sud za ljudska prava odlučio da je Bosna i Hercegovina prekršila zabranu diskriminacije iz Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Apelacija iz 2022. godine
Krajem augusta 2022. godine Slaven Kovačević je podnio apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava u kojoj je objasnio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih kriterija, koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamenta BiH i Predsjedništvo BiH, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru.
On je u obrazloženju naveo da za člana Predsjedništva iz reda Srba mogu glasati samo građani s prebivalištem u Republici Srpskoj, dok su narodi u Federaciji ograničeni na izbor Bošnjaka i Hrvata, te da se građani iz reda Ostalih ne mogu ni kandidovati.
Nakon godinu dana odlučivanja, Sud je utvrdio da trenutni politički sistem daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, društvene, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora.
“Konstitutivni narodi očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu”, navedeno je u ranijoj presudi.
