Objavljene prepiske Jeljcina i Clintona o Miloševiću

Internet korisnici obratili su nedavno pažnju na izvještaje o razgovorima bivših predsjednika Rusije Borisa Jeljcina i Amerike Billa Clintona sa kojih su Amerikanci skinuli pečat državne tajne.

U njima ruski lider, između ostalog, saopštava američkom presjedniku o planovima da preda vlast Vladimiru Putinu i žali mu se na komuniste koji, navodno, žele da uzmu Krim i Aljasku.

Dokumente je u julu objavila Blintonova predsjednička biblioteka. U objavljenim materijalima ima ukupno 56 dokumenata. Među njima su i izvještaji o ličnim susretima i telefonskim razgovorima.

Kako ističe James Goldgeier na stranicama lista “Texas National Security Review”, oba lidera su uspostavila tijesne lične odnose i koristila su ih u cilju efikasne saradnje čak i kada su imali otvorena neslaganja po nekim pitanjima, među kojima su se najozbiljnija ticala širenja NATO i rata na Kosovu.

Wow. Without fanfare, a comprehensive archive of White House documents covering nearly all of Bill Clinton’s meetings and phone calls with Boris Yeltsin from 1993-1999 has been declassified and is now online. https://t.co/OyW6R2bqUX 1/ pic.twitter.com/sMZanglzjs

— Andrew S. Weiss (@andrewsweiss) August 30, 2018

“Clinton je tokom političke krize 1993. godine u Rusiji i finansijske krize 1998. sve vrijeme pružao Jeljcinu punu podršku”, ističe autor.

Na primjer, dva dana nakon tenkovske paljbe na zgradu parlamenta u Moskvi (koja “nije bila odraz zdrave demokratije”, ograđuje se James Goldgeier) američki predsjednik je telefonirao ruskom kolegi i izrazio mu svoju podršku, istakavši da sada “nema prepreka za organizovanje demokratskih izbora”.

U razgovoru za vrijeme Prvog čečenskog rata Clinton je izrazio zabrinutost u vezi sa uticajem tog rata na Jeljcinov imidž.

Jeljcin je 1996. godine zamolio Billa (kako ga je zvao u ličnim razgovorima) da mu pomogne hitnim kreditom od 2,5 milijardi dolara za izbornu kampanju. Ruski predsjednik je takođe istakao u razgovoru da mu je novac potreban i za penzije i plate. Clinton je obećao da će poraditi sa Međunarodnim monetarnim fondom i “nekim prijateljima”, i da će “vidjeti šta može da se učini”.

U aprilu 1996. godine Jeljcin se žalio Clintonu na podršku koju američki mediji pružaju komunistima prikazujući ih kao poštene i dobre, a oni su, navodno, htjeli da vrate Krim i čak su pravili neke planove vezane za vraćanje Aljaske.

U telefonskom razgovoru za vrijeme bombardovanja SR Jugoslavije Clinton je rekao Jeljcinu da “huligan Milošević ne treba da bude smetnja u njihovim odnosima”.

“Šteta što je on Srbin. Valjalo bi da je Irac ili nešto slično, ali šta da se radi”, rekao je američki predsjednik.

Jeljcin mu se na to požalio da će “naši ljudi sada biti u lošim odnosima sa Zapadom”. Po njegovim riječima, on je mnogo postigao u pravcu poboljšanja stava ruskih političara prema Zapadu i konkretno prema SAD, a “sada je sve to propalo”.

Međutim, kada je 1999. godine uz učešće Rusije postignut sporazum o SR Jugoslaviji, Jeljcin se toplim riječima obratio Clintonu:

“Htio bih da vas zagrlim i poljubim. Iskreno se radujem što u ovako teškoj situaciji naše prijateljstvo nije narušeno”.

Međutim, kada su nekoliko dana kasnije ruski vojnici zauzeli prištinski aerodrom Clinton se ljutito obratio Jeljcinu i zaprijetio mu da će odustati od organizovanja samita G-8.