Tokom još jednog stranačkog mitinga mađarske vladajuće stranke Fidesz, premijer Mađarske Viktor Orbán u svom govoru osvrnuo se i na događaje iz vremena NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine.
Orbán je tvrdio da je tokom svog prvog premijerskog mandata, u jeku rata na Kosovu, primio telefonski poziv od tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona, koji je, prema njegovim riječima, od Mađarske tražio da otvori drugi front protiv Srbije.
Kako je naveo, Clinton je tražio da Mađarska napadne Srbiju ili da, kako je rekao, „barem puca na njih iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda“.
Odbijanje zahtjeva
Mađarski premijer je istakao da je njegova vlada taj zahtjev odlučno odbila, naglašavajući da je Clintonu odgovorio sa jasnim „ne, gospodine“.
„Da smo tada imali premijera koji je znao reći samo ‘da, gospodine’, bili bismo do grla u ratu“, rekao je Orbán, prenosi Telex.
Dodao je da je američkog predsjednika upitao šta bi se u tom slučaju dogodilo s oko 300.000 etničkih Mađara koji žive u Vojvodini.
Strah od odmazde
Orbán je naveo da je Clintona upozorio kako bi svako granatiranje iz Mađarske izazvalo recipročne napade, te postavio pitanje: „Trebamo li dopustiti da grad Szeged bude granatiran? Ili Hódmezővásárhely i Makó?“.
Prema njegovim riječima, dogovoreno je da se o toj temi razgovara lično na NATO samitu zakazanom za sedmicu kasnije, ali Amerikanci, kako tvrdi, to pitanje više nikada nisu pokrenuli.
„Moguće je reći ne kada imate hrabrosti za to“, poručio je Orbán publici u Szombathelyju.
Reakcije stručnjaka
Mađarski premijer je dodao da će, kako je kazao, za nekoliko godina diplomatska historija pokazati kojim kanalima i s kakvim informacijama su uspjeli uvjeriti američkog predsjednika da takav zahtjev više nikada ne uputi.
Na Orbánove tvrdnje reagovao je Áron Tábor, ekspert za SAD i predavač na Institutu za političke i međunarodne studije Univerziteta Eötvös Lóránd.
Tábor je na svom mikroblogu naveo da su, iako su u početku postojali određeni planovi za kopnenu operaciju NATO-a 1999. godine, ti planovi ostali bez stvarne političke podrške te da ne postoje dokazi da bi Mađarska morala napasti Srbiju.
Demantiji iz prošlosti
Prema Táborovim riječima, Bill Clinton je već na samom početku bombardovanja Jugoslavije isključio mogućnost kopnene operacije kako bi se minimizirale američke i savezničke žrtve.
U to vrijeme, kako podsjeća, u evropskim političkim krugovima se govorilo o mogućoj kopnenoj operaciji, a i Washington Post je pisao o takvim scenarijima, no lideri NATO-a su ih tada kategorički demantovali.
Tábor također navodi da je sam Viktor Orbán u to vrijeme izvijestio mađarski Parlament da su članice NATO-a smatrale kopnenu operaciju nepotrebnom do te mjere da ona nije bila ni uvrštena na dnevni red NATO samita.
Ranije izjave
Uprkos tome, Orbán je i ranije iznosio slične tvrdnje. Tokom 2024. godine izjavio je da su „oni“ željeli uvući Mađarsku u rat, ali da on to nije dozvolio.
Sličnu tvrdnju iznio je i njegov politički saveznik, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je još 2022. godine rekao da je, prema njegovim saznanjima, Bill Clinton od Viktora Orbána tražio da Mađarska 1999. godine napadne Srbiju.
