Slučaj Huse B. (42), državljanina Bosne i Hercegovine koji godinama prima visoku socijalnu pomoć u Njemačkoj iako je još prije dvije decenije dobio nalog za deportaciju, izazvao je veliku pažnju javnosti i otvorio brojna pitanja o funkcionisanju sistema.
Prema pisanju njemačkog lista „Kölner Stadt-Anzeiger“, ovaj 42-godišnjak i njegova porodica i dalje žive u Njemačkoj, iako je odluka o njegovom protjerivanju donesena još 2003. godine.
Brojne prijave
Pozivajući se na dokument pokrajinske vlade Sjeverne Rajne-Vestfalije, list navodi da je Huso B. evidentiran u policijskim dosijeima čak 147 puta. Podaci iz policijskog informacionog sistema „Viva“ ukazuju na sumnje u izvršenje različitih krivičnih djela.
VEZANI Zbog Huse iz BiH u Njemačkoj mijenjaju sistem socijalne pomoći
Među njima su brojne krađe, banditske krađe, prevare, razbojništva i nasilna krivična djela. Prema dostupnim podacima, Huso B. je čak 80 puta prijavljen zbog krađe, u 41 slučaju zbog sumnje na organizovanu banditsku krađu, četiri puta zbog prevare, te tri puta zbog posebno teških krađa.
Evidentirana su i dva razbojništva, jedan pokušaj razbojničke krađe, dvije opasne tjelesne povrede, provale u stanove, kao i dva slučaja pružanja otpora službenim licima.
Socijalna pomoć
Uprkos velikom broju prijava, prema podacima iz Saveznog centralnog registra, Huso B. je do sada pravosnažno osuđen za ukupno 11 krivičnih djela.
Posebnu polemiku izaziva činjenica da je njegova devetočlana porodica godinama primala značajnu socijalnu pomoć. Na osnovu Zakona o naknadama za tražioce azila mjesečno su dobijali oko 7.250 aura, što na godišnjem nivou iznosi približno 87.000 eura.
Trenutno Huso B. sa pet članova porodice prima novac od socijalnih službi, dok četvero njegove djece dobija takozvani „građanski dodatak“ (Bürgergeld).
Pokušaji deportacije
Grad Keln je još 2003. godine pokušao da ga deportuje u Bosnu i Hercegovinu, ali je on tada nestao i ponovo se pojavio tek četiri godine kasnije.
Godine 2009. izgubio je spor pred Upravnim sudom kojim je pokušao osporiti odluku o deportaciji. Uprkos tome, njegov boravak u Njemačkoj i dalje se produžava kroz takozvani „duldung“, odnosno privremenu dozvolu boravka koja se izdaje osobama koje su obavezne napustiti zemlju, ali iz različitih razloga deportacija nije provedena.
