U mjenjačnicama u Srbiji posljednjih dana euri se moraju unaprijed rezervisati. Razlog je panika potaknuta krizom oko Naftne industrije Srbije (NIS) i mogućnošću da se američke sankcije prošire i na banke. Pitanje koje se pritom sve češće postavlja jeste priprema li predsjednik Aleksandar Vučić trik kako bi se na kraju mogao prikazati kao spasitelj, piše DW.
VEZANO Cijene u Srbiji vrtoglavo rastu, mnogi prelaze u BiH za najosnovnije stvari: “Parkinzi su puni”
Državni zvaničnici, Narodna banka Srbije (NBS), ali i nezavisni stručnjaci koji su inače kritični prema vlastima, posljednjih dana pokušavaju uvjeriti građane da nema razloga za povlačenje novca s dinarskih računa i masovnu kupovinu eura. No stvarno stanje pokazuje drugačiju sliku, što se vidi i nakon nekoliko telefonskih poziva mjenjačnicama širom zemlje.
„Imamo 500 eura, ali morate doći u narednih nekoliko sati. Ne možemo ih zadržati duže“, kaže jedan mjenjač na Novom Beogradu. U jednoj mjenjačnici u Kragujevcu kažu da bi mogli „skupiti“ oko 2.000 eura u roku od nekoliko sati. „Kurs je svuda isti i teško ćete u cijelom Kragujevcu pronaći bolji“, dodaju.
Panika nakon Vučićevog upozorenja
Navala na mjenjačnice započela je prije desetak dana, nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio da bi američke sankcije uvedene NIS-u mogle zahvatiti i banke koje posluju s tom kompanijom, pa čak i Narodnu banku Srbije, koja za sada nastavlja saradnju s Naftnom industrijom Srbije.
Iz NBS-a su, međutim, poručili da su paniku izazvali napisi u medijima i na društvenim mrežama koji su, kako navode, „bez realne osnove“ uznemirili građane. Istakli su da će, ako to bude potrebno, prekinuti saradnju s NIS-om kako bi se zaštitio platni sistem Srbije.
Čini se da je nervozu dodatno pojačao i minimalan pad vrijednosti dinara od 0,2 posto u odnosu na euro, nakon godina gotovo potpuno stabilnog kursa. „Skok koji smo imali ovog decembra najveće je pomjeranje kursa ove godine, a vjerovatno i duže“, kaže Borislav Brujić iz Udruženja mjenjača Srbije. Dodaje da se stanje trenutno stabiliziralo te da je kurs posljednjih dana miran.
Brujić tvrdi da mjenjačnice raspolažu s više nego dovoljnim količinama eura te pozdravlja odluku NBS-a da ukine dodatne provizije. Novi srednji kurs, koji važi od srijede 17. decembra, iznosi 117,3615 dinara za euro.
Mjenjačnice i dalje smiju odstupati od srednjeg kursa do najviše 1,25 posto, unutar čega ostvaruju svoju zaradu, ali više ne smiju dodatno naplaćivati proviziju od jedan posto. Time NBS želi spriječiti da cijena eura pređe 120 dinara, što se smatra „psihološkom granicom“. Zvanični srednji kurs nije prešao tu razinu još od 2017. godine.
Sjećanja na devedesete i nepovjerenje prema dinaru
Još nije poznato u kojoj mjeri su građani povlačili novac iz banaka i spremali ga u gotovini, kao ni kakve bi to posljedice moglo imati. Bankar Vladimir Vasić za DW kaže da za ovakvu paniku nije bilo stvarnih ekonomskih razloga.
„Ali vidjeli smo kako djeluje ljudska psihologija. Informacije o NIS-u koje su ljudi dobijali, bilo od državnih zvaničnika, opozicije ili pojedinih medija, stvorile su dojam da će se dogoditi nešto ozbiljno loše. Kada to čuje običan čovjek, zaključuje da je najsigurnije sav novac zamijeniti u eure“, kaže Vasić.
Takva reakcija nije neobična u zemlji u kojoj se veliki dio stanovništva još uvijek živo sjeća hiperinflacije devedesetih godina, dinara s bezbroj nula i uličnih preprodavača deviza. „To iskustvo trajno je oblikovalo nepovjerenje prema domaćoj valuti i institucijama“, kaže Ivan Stanojević, docent političke ekonomije na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
„Ekonomsko ponašanje ljudi neodvojivo je od psihološkog stanja i emocija. Kada Vučić sedmicama govori o sankcijama, propasti bankarskog sektora i općim katastrofama, prirodno je da se ljudi osjećaju uplašeno“, dodaje Stanojević.
Euro pritom, ističu sagovornici, u Srbiji uživa znatno veći ugled od dinara, gotovo kao nekada njemačka marka. Veći iznosi često se izražavaju u eurima, krediti su indeksirani u toj valuti, kao i brojne cijene.
Neizvjesnost oko NIS-a
Iako za ovakvu paniku na finansijskom tržištu možda nije bilo realnih razloga, zabrinutost zbog snabdijevanja naftom ima čvršće temelje. Već više od 70 dana nafta ne stiže naftovodom JANAF, a rafinerija u Pančevu prekinula je rad. Javnosti za sada nije poznato postoji li dogovor s potencijalnim kupcem ruskog udjela u NIS-u, niti pokazuje li Washington spremnost na izuzeće od sankcija.
Vučić je u više navrata spominjao mogućnost da Srbija preuzme NIS ako ne bude drugih rješenja. U utorak 16. decembra najavio je da će naredne sedmice objaviti „važne vijesti“. „Nadam se dobrim vijestima za građane Srbije“, rekao je predsjednik.
Ranije je 15. januara proglasio „Danom D“, no to nije prvi put da javno postavlja rokove u situacijama kada se zemlja suočava s mogućim nestašicama ili poskupljenjem goriva, pa i potencijalnim zatvaranjem plinske slavine u slučaju nacionalizacije.
„Svaka dva dana postavlja nove rokove, priča bezveze“, kaže za DW zaposlenik jedne benzinske pumpe NIS-a. Dodaje da goriva za sada ima i da se plate isplaćuju redovno. „Ali šta će dalje biti, vjerujte mi, znamo jednako kao i svi drugi koji čitaju novine.“
Vučićev trik?
Vučićeva vlast već se duže od godinu dana suočava s masovnim nezadovoljstvom i protestima, a u posljednje vrijeme trpi i dodatne političke udarce. Među njima je i odluka kompanije Jareda Kushnera, zeta predsjednika SAD-a, da odustane od projekta izgradnje stanova, hotela i kockarnice na lokaciji bivšeg Generalštaba. Tome se pridružuju i najave obračuna s Tužilaštvom za organizirani kriminal, kao i pad podrške vladajućoj stranci prema nekim istraživanjima javnog mnijenja.
Zbog toga Stanojević smatra da vlasti svjesno potiču paniku. „Najjednostavniji odgovor jeste da je panika potrebna samo Vučiću. Ako su ljudi u strahu, on se može pojaviti kao spasitelj i rješavati krize koje je sam izazvao, kao u slučaju NIS-a, ili koje je izmislio, kao u slučaju navodnog sloma finansijskog sistema“, kaže Stanojević.
U međuvremenu, oni koji ne uspijevaju obuzdati strah često pokušavaju barem izboriti bolji kurs. Jednog mjenjača u Novom Sadu pitali smo može li ponuditi povoljniji kurs za kupovinu 500 eura. „Ne može. Bolji kurs trenutno dajemo samo za iznose veće od 4.000 eura“, odgovorio je.
