Globus

Radio Slobodna Evropa

Partnerstvo u vrijeme pandemije: Kinesko-ruske veze u naprednoj tehnologiji

21/05/2020

Kina i Rusija već su usko sarađivale na izgradnji visokotehnološke infrastrukture prije izbijanja COVID-19

Za vrijeme pandemije novog korona virusa Peking i Moskva bi mogli pojačati partnerstva u tehnologijama nove generacije i razvoj bi mogao uveliko uticati na Euroaziju, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Kina i Rusija već su usko sarađivale na izgradnji visokotehnološke infrastrukture prije izbijanja COVID-19.

“Pandemija ne stvara novu stvarnost, već pojačava postojeće trendove”, rekao je Aleksandar Gabuev (Alexander), viši saradnik moskovskog Karnegi centra (Carnegie). “Sankcije i sumnje u oslanjanje na zapadnu tehnologiju već su privukle Moskvu i Kinu, ali COVID-19 dopušta da se stvari brže kreću naprijed.”

Najbolji ruski telefonski operater, MTS, potpisao je 2019. godine sporazum s kineskim Huavejem (Huawei), najvećim svjetskim proizvođačem 5G opreme, o razvoju mrežne infrastrukture u zemlji.

Također, sve veće prihvatanje ruskih vlasti da masovno prati svoje stanovništvo putem prepoznavanja lica dovelo je zemlju do intenzivnije saradnje s kineskim liderom u toj tehnologiji – Hikvisom, kompanijom koja je dijelom u državnom vlasništvu.

I dok Kina i dalje bilježi uspjehe u korištenju svojih tehnoloških alata za suzbijanje i praćenje korona virusa i pozicionira se kao model za post-pandemijski svijet, Moskva je spremna dalje otvoriti vrata kineskim tehnološkim kompanijama i više se približiti Pekingu.

Takva saradnja mogla bi imati velike posljedice za budućnost napredne tehnologije u mnogim zemljama Euroazije, gdje kineske kompanije guraju svoje proizvode i pronalaze kupce među autoritarnim vođama širom bivšeg Sovjetskog Saveza.

Moskovska gradska vlada rano je usvojila tehnologiju prepoznavanja lica, izgrađujući ogromnu mrežu od više od 170.000 nadzornih kamera za koje zvaničnici kažu da im je pomogla da prate širenje COVID-19 po ruskom glavnom gradu i kazne one koji su prekršili pravila izolacije.

No, korona virus je također izložio ograničenja ruskog nadzornog sistema koji je trpio nedostatak sveobuhvatnih podataka, koordinacije i neuredne primjene.

Jedan primjer je pokretanje sistema digitalnog prolaza QR-koda u Moskvi 15. aprila radi ograničavanja i praćenja kretanja ljudi u gradu tokom karantina. Loš promet i komunikacija doveli su do toga da mnogi ljudi kojima je bila potrebna propusnica za posao nisu je mogli dobiti, a oko 900.000 drugih je dobilo šifre za koje su gradske vlasti kasnije rekle da su izdane bez pokrića. Policija je također ručno pregledala propusnice, što je dovelo do dugih i ograđenih redova na ulazima u stanici podzemne željeznice, a što je vjerovatno ubrzalo širenje korona virusa – koji je zarazio više od 290.000 Rusa, čime je Rusija druga po broju zaraženih u svijetu nakon Sjedinjenih Država.

Iako je predstavljanje sistema QR-koda bila mala epizoda u sagi o suzbijanju korona virusa u Rusiji, to će nahraniti rastuću želju Kremlja da brzo prihvati i pojača sisteme za praćenje kineskog stila širom zemlje.

“Sada kada Rusija s ograničenim uspjehom pokušava provesti ovaj model masovnog praćenja, to će dovesti do većeg oslanjanja na kinesko znanje i hardver”, rekao je Bredli Džardin (Bradley Jardine), saradnik Vilson centra Instituta Kisindžer za Kinu i Sjedinjene Države (Wilson Center’s Kissinger Institute).

Usklađivanje odnosa

Peking i Moskva uspostavili su jače partnerstvo nakon ruske ilegalne aneksije ukrajinskog Krimskog poluostrva 2014. godine i od tada su započeli jačati svoje veze, sarađujući na zajedničkim vojnim vježbama, protivraketnoj odbrani i ekonomskim projektima na Arktiku.

Iako se interesi dviju zemalja nisu uvijek usklađivali njihove vlade imaju zajednički neprijateljski stav prema Sjedinjenim Državama, što je naročito primjetno posljednjih godina nakon što su se i Moskva i Peking izvukli iz pristupa zapadnoj tehnologiji.

Nakon američkih zabrana za Huvej i globalne kampanje protiv kompanije, kineski mobilni gigant trebao bi igrati veću ulogu u Rusiji.

Osim partnerstva s MTS-om, Huvej je u junu 2019. godine potrošio 50 miliona dolara za prava na tehnologiju prepoznavanja lica koju je razvio ruski startup Vokord (Vocord), potencijalni model spajanja ruskog softvera pod okriljem kineskog hardvera.

Ugovori su potpisani tokom posjete kineskog predsjednika Si Đinpinga Rusiji, koji je s predsjednikom Vladimirom Putinom najavio zajednički investicioni fond za visokotehnološke projekte s početnim budžetom od milijardu dolara pokrenut u septembru 2019. Kasnije je Huavej potpisao novi ugovor s istraživačkim centrom za umjetnu inteligenciju kojeg je podržala Moskva.

“Kako raste pritisak zbog američkih politike i drugih briga, Rusija je atraktivna alternativa kao tržište za saradnju i regrutaciju talenta za kineske kompanije”, rekla je Elza Kanija (Elsa Kania), sradnica Centra za tehnologiju i program nacionalne sigurnosti Nju Amerikan sekjuritija (New American Security).

Osim dogovora visokog profila, Huavej je proširio i svoju prisutnost u zapošljavanju visokokvalifikovanih stručnjaka iz Rusije, uspostavljajući centre u Moskvi, Sankt Peterburgu, Kazanu, Novosibirsku i Nižnjem Novgorodu.

Kako pandemija mijenja ekonomsku i političku stvarnost unutar Rusije, ovo rastuće oslanjanje na Kinu će se navjverovatnije nastaviti.

Kombinacija strogih karantinskih mjera i izgubljenih prihoda od nafte dovest će Rusiju do jačeg stezanja kaiša. Slično tome, sve veće oslanjanje na rad putem mreža koje donosi korona virus zahtijevat će i ubrzane nadogradnje digitalne infrastrukture i brži razvoj 5G mreže unutar zemlje.

Uz ruski državni budžet koji je pod pritiskom, kineske kompanije koje mogu pružiti vrhunske tehnologije po daleko nižoj cijeni od njihovih zapadnih konkurenata imaju ozbiljnu prednost.

Prepreka dubljoj suradnji

Međutim, iako su sve veće veze u tehnologiji između Pekinga i Moskve neizbježne, niz faktora mogao bi biti prepreka za produbljivanje saradnje.

Rusija se ustručava u potpunosti otvoriti sve svoje sektore kineskim dobavljačima – dijelom zbog istorije kineske sajber krađe ruskog dizajna – zbog sve veće zabrinutosti da će kineski tehnološki divovi dominirati nad manjim ruskim kompanijama.

Primjena kineskog modela praćenja širom Rusije također bi mogla dovesti do velikih strukturnih problema, kaže Andrej Soldatov, koautor Crvenog weba: Borba između ruskih digitalnih diktatora i novih internetskih revolucionara, gdje se tehnologije praćenja primjenjuju u gradu ili regionalnoj razini, a ne na državnom nivou.

“Ovo funkcioniše za Moskvu, koja ima novca i mogućnosti”, rekao je. “Ali to nije slučaj u cijeloj zemlji, što bi moglo dovesti do vrlo složene i neujednačene slike u Rusiji.”

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.