Čelnici 32 članice NATO-a okupit će se u utorak i srijedu na historijskom samitu u Haagu, gdje bi trebali potvrditi povećanje izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a do 2035. godine.
U utorak navečer nizozemski kralj Willem-Alexander i kraljica Máxima organizuju večeru u Kraljevskoj palači za šefove država i njihove supružnike.
Istovremeno će ministri vanjskih poslova članica NATO-a i Ukrajine održati radnu večeru u okviru Vijeća NATO-Ukrajina. Također će i ministri odbrane zemalja članica imati svoju radnu večeru, prenosi Hina.
Da Trumpu ne bude dosadno
U srijedu ujutro sastat će se Sjevernoatlantsko vijeće na nivou šefova država ili vlada, a sastanak bi trebao trajati svega dva i po sata.
Njemački nedjeljnik Der Spiegel piše da je to urađeno kako bi se spriječilo da američkom predsjedniku Donaldu Trumpu postane dosadno te da ne napusti sastanak prerano.
Ključna odluka samita u Nizozemskoj bit će novi i znatno veći cilj izdvajanja za odbranu, na čemu je Trump insistirao, zahtijevajući od saveznika da povećaju svoje vojne budžete na pet posto BDP-a, što je za mnoge potpuno nerealno.
Ali, generalni sekretar Mark Rutte izašao je s kompromisnim prijedlogom koji će Trumpu omogućiti da proglasi pobjedu, a većini saveznika postaviti realnije ciljeve.
Tako je tih pet posto podijeljeno na 3,5 posto koji bi išli direktno na vojne izdatke, dok bi preostalih 1,5 posto bilo namijenjeno širim troškovima odbrane i sigurnosti, poput prilagodbe cesta, mostova i luka za prolaz teških oklopnih vozila, ulaganja u sajber sigurnost, zaštitu plinovoda i slično.
Ti troškovi povezani s odbranom mogu se tumačiti vrlo široko, pa se spominje, na primjer, most preko Mesinskog tjesnaca, koji bi u ime vojne mobilnosti povezao Siciliju s ostatkom Italije, zatim troškovi za zaštitu granica radi kontrole migracija, nadogradnja širokopojasnog interneta ili treća pista aerodroma Heathrow u Londonu.
S dva na 3,5 posto
Postojeći cilj rasta vojnih budžeta postavljen je 2014. godine – dva posto BDP-a do 2024. godine. Tokom svog prvog mandata od 2017. do 2021., Trump je, nezadovoljan napretkom saveznika, prijetio da neće pomoći onima koji ne povećaju troškove za odbranu.
Tek ove godine će sve ili skoro sve članice ispuniti taj cilj od dva posto. Sada se on podiže na 3,5 posto BDP-a, s ciljem postizanja do 2035. godine.
Neke zemlje, poput baltičkih, tražile su kraći rok – do 2030. godine. Rutte je predložio 2032., dok je većina tražila još duži rok. Moguće je i da će ciljani postotak biti revidiran 2029. godine.
Povećanje troškova na pet posto BDP-a za velike članice znači porast od više desetina milijardi eura.
Geopolitička revija Le Grand Continent izračunala je da bi povećanje na pet posto do 2032. značilo da bi Italija morala izdvajati dodatnih 83 milijarde eura godišnje – oko 12 milijardi više nego danas.
Francuska bi trebala izdvajati oko 93 milijarde godišnje – 13 milijardi više, dok bi Njemačka, najjača ekonomija EU-a, trebala izdvajati dodatnih 136 milijardi godišnje – oko 19,5 milijardi više nego sada.
Dodatna sredstva uložit će se u nove ciljeve vojnih sposobnosti koji su dogovoreni ovog mjeseca za svaku članicu pojedinačno. Riječ je o povjerljivim podacima, a Rutte kao primjere navodi ulaganja u protivzračnu odbranu, borbene avione, tenkove, dronove i logistiku.
Španija ne prihvata
Na te ciljeve vojnih sposobnosti poziva se i španski premijer Pedro Sánchez, koji je poručio da ne namjerava ispuniti cilj od pet posto.
Sánchez tvrdi da Španija može ispuniti svoje ciljeve vojnih sposobnosti povećanjem izdataka na 2,1 posto BDP-a.
Španska vlada je odobrila završnu izjavu samita, u kojoj se spominje cilj od pet posto, ali je poručila da neće toliko izdvajati.
Rutte, međutim, ističe da u NATO-u nema izuzetaka i da se novi cilj odnosi na sve članice.
Američki ambasador pri NATO-u, Matthew Whitaker, izjavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare da će zemlje članice podnositi godišnje izvještaje o vojnim troškovima.
„Redovno ćemo podnositi izvještaje o troškovima za odbranu kako bismo mogli pratiti međusobni napredak i pozivati se na međusobnu odgovornost“, rekao je Whitaker.
Tokom naredna dva dana, Haag će biti najsigurnije mjesto na planeti. Za Nizozemsku je ovo najveći sigurnosni izazov u njenoj historiji. U gradu je raspoređeno 27.000 policajaca – gotovo polovina ukupnog broja u cijeloj zemlji.
