Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Potvrdio dominaciju izbornom pobjedom: Apsolutna vlast za Erdogana

erdogan

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) odnio je pobjedu na nedjeljnim predsjedničkim i parlamentarnim izborima, nakon čega postaje moćni vladar zemlje koja parlamentarnu demokratiju mijenja sa izvršnim predsjedničkim sistemom, na čelu sa čovjekom koji bi svoju dominaciju posljednjih petnaest godina mogao produžiti i poslije 2030.

Izborna komisije je proglasila Erdoana pobjednikom nakon što je prebrojano 99 posto prebrojanih glasova sa 55 posto, dok je njegovom glavnom oponentu Muharemu Indžeu​, koji još nije priznao poraz, pripalo 31 posto glasova, javio je Rojters (Reuters).

Erdoganovoj Stranci pravde i razvoja (AKP) je pripalo 42 posto a njiihovim saveznicima iz nacionalističke Stranke nacionalnog pokreta (MHP) 11 posto, dok su tri glavne opozicione stranke zajedno dobile 44 posto glasova od 59 milion Turaka koji su izašli na izbore.

Republikanska narodna stranka (CHP) je imala 23 odsto, a prokurdska Narodna demokratska stranka (HDP) 11 odsto – iznad praga potrebnog za ulazak u parlament. Opoziciona nacionalistička partija Iyi (Dobra) dobila je 10 posto.

Nakon što je proglašen pobjednikom, Erdoan se obratio hiljadama pristalica u Ankari, rekavši da je demokratija pobijedila i da je Turska “primjer za ostatak svijeta”, prenosi Gardijan ( The Guardian ).

“Dobili smo poruku koja nam je data u glasačkim kutijama,” rekao je, govoreći sa balkona glavnog štaba AKP-a u Ankari pred velikim brojem pristalica. “Više ćemo se boriti s snagom koju ste nam dali ovim izborima.”

Erdoan je govorio o svojoj posvećenosti “borbi protiv terorističkih organizacija”, “nastavku borbe kako bi sirijski teritorij postao slobodniji” te povećanju “međunarodnog prestiža” Turske, rekavši: “Turska nema vremena za gubljenje, to znamo.”

“Naša zastava će se vijoriti slobodnije, mir svakog građanina će biti veći”, rekao je, prije nego što je predvodio gomilu koja je skandirala “Jedna nacija, jedna zastava, jedna zemlja, jedna država.”

Dominacija se nastavlja

​Fajnenšl Tajms (Financial Times) piše da su protivnici Erdoana zajedno pokušali da blokiraju put ka vladavini jednog čovjeka, kao i da su se žalili u nedjelju uveče da su rezultati daleko od konačnih.

“Ali kako je nedjelja prešla u ponedjeljak, sve su bliži priznavanju da je predsjednik zaista pobijedio,” navodi list i dodaje da je pozicija Erdoana već toliko dominantna da, u očima njegovih sljedbenika, svaki izazov za njega postaje skoro po definiciji još jedan pokušaj državnog udara.

List piše i da u ovim izborima učesnici nisu mogli biti jednaki, s obzirom na to koliko Erdoan kontroliše sudove i medije i društvene mreže.

“Njegov glavni protivnik, Muharrem Indže iz sekularne republikanske narodne stranke bio je blokiran u medijima; dobio je dvanaest minuta državnog televizijskog programa koji je pod kontrolom predsjednika,” pojašnjava FT.

“U novom predsjedničkom režimu, koji je modifikovan prema onome u Rusiji, a ne prema Francukoj ili Americi, posao premijera, koji je Erdoan obavljao u tri mandata prije nego što je prvi put izabran za predsjednika 2014. godine, je ukinut… Neograničena moć Erdoanu ne mora nužno da pomogne da pokrene oluju: ranjivu i pregrijanu ekonomiju sa rastućom inflacijom i padom valute; zatrovane odnose sa tradicionalnim saveznicima Turske u EU i NATO; i opasne vojne napade u susjednim vrtolozima u Siriji i Iraku. Kada se upuštaju u takvu oluju, čak i najmoćnijim predsjednicima su potrebni gromobrani – kao što su premijeri.”

Turska glasala na izborima koji su bili test za Erdoana

Vošington post (Washington post) piše da su turski birači glasali na ključnim izborima, kao i da je ovo bio kritičan test za Erdoana, koji je želio da bude izabran za još jedan petogodišnji mandat.

“Pobjeda bi mu pružila veliku moć pod novim izvršnim predsjedništvom, što bi dodatno oslabilo parlament i sudstvo. Njegovi kritičari kažu da bi to dovelo do vladavine jednog čovjeka,” objavio je Post.

List prenosi i da su u nedjelju stizale informacije o nepravilnostima na izborima, uglavnom na jugoistoku Turske, gde su tenzije između vlade i kurdske etničke manjine i dalje jake, kao i da je agencija Anadolija izvjestila da je 10 stranaca, uključujući i francuske, njemačke i italijanske državljane, uhapšeno zbog navodnih pokušaja “miješanja” u izborni proces.

“Pod Erdoanom Vlada je predvodila dalekosežnu akciju protiv disidenta, aktivista i medija, zatvaranje novinara i opozicionih lidera, kao i nezavisnih medija,” dodaje u tekstu WP.

Posebnu pažnju list posvećuje turskoj ekonomiji i navodi da Erdoanove pristalice ukazuju na ekonomski razvoj Turske kao dokaz njegovih liderskih sposobnosti.

“Ali nisu svi zadovoljni ekonomijom, koja je zabilježila visok rast, ali i porast inflacije. Turska lira oslabila je u posljednjih nekoliko sedmica i izgubila je 20 odsto vrijednosti u odnosu na dolar. Devizne rezerve se smanjuju, a investitori su zabrinuti da predsjednik ima preveliki utjecaj na Centralnu banku.”

Izbori u Turskoj referendum o Erdoanovoj vladavini

“Izbori se u velikoj mjeri vide kao referendum o Erdoanovoj vladavini, a mnogi birači su zabrinuti zbog onoga što nazivaju Erdoanov rastući autoritarni niz i ekonomija koja se bori s korupcijom i lošim upravljanjem,” piše Njujork Tajms (New York Times).

List dodaje i da je Erdoanov nedavni antizapadni zaokret uključio alarme među turskim saveznicima, s potencijalno ozbiljnim posljedicama po suradnju unutar NATO-a, sigurnost u Iraku i Siriji i kontrolu imigracionih tokova u Evropi.

“Turska je nastavila da sarađuje sa svojim zapadnim partnerima u naporima za borbu protiv terorizma, ali Erdoan je testirao NATO savez približavajući se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, u cilju kupovine naprednog ruskog raketnog odbrambenog suistema i planiranju o gradnji ruskog nuklearnog reaktora u Turskoj.”

NYT dodaje da je od neuspjelog državnog udara u julu 2016. godine Erdoan radio na jačanju autoriteta, vladajući uz pomoć predsjedničkog dekreta i uvođenje vanrednog stanja.

“Prema ustavnim promjenama koje su prošle godine usvojene na referendumu, Erdoan se može kandidovati za drugi predsjednički mandat – a za treći ako raspiše vanredne izbore -što otvara mogućnost da može ostati na funkciji nakon 2030. godine.”

Dilema: Totalitarni tiranin ili lider kojem se vjeruje?

Jašar Ajhan je nekad bio berberin Redžepa Tajipa Erdoana, u vrijeme kada je novoizabrani turski predsjednik bio gradonačelnik Istanbula. Fotografija na kojoj su njih dvojica zajedno još uvijek visi na zidu Ajanove radnje u okrugu Kasimpaša gdje je Erdogan odrastao.

“Glasao sam za Taipa Erdoana”, rekao je Ajhan za Gardijan (The Guardian). “Ponosni smo na njega. On nije samo vođa, već svjetski lider.“

List piše i da su protivnici Erdoana rekli da su glasali za opozicione stranke jer su tražili kraj vladavine jednog čovjeka i snažniju demokratiju.

Britanski dnevnik dodaje i da su njegove pristalice i vladajuća stranka AKP rekli da podržavaju predsjednika jer su mu vjerovali da će voditi Tursku kroz turbulentna ekonomska vremena, s obzirom na napredak zemlje tokom njegovih 16 godina vlasti i njegovo pozicioniranje zemlje na svjetskoj sceni.

“Oni takođe ukazuju na njegovu borbu za muslimanska pitanja”, navodi Gardijan.

U liberalnoj četvrti Cihangira, birači su izjavili da su glasali protiv onoga što su opisali kao vladavinu jednog čovjeka. Rekli su da su sretni što učestvuju u demokratskoj tradiciji onoga što bi mogli biti najvažniji izbori u njihovom životu.

Tridesetdevetogodišnja Fulija, koja ima poteškoća u disanju, ubacila je svoj glasački listić dok joj je prijatelj nosio kiseonik. Rekla je da se protivi vanrednoj moći koje će Erdoan imati ako pobijedi.