Predsjednica Skupštine Srbije u obračunu sa opozicijom vrijeđala Albance

Riječ "Šiptar" predstavlja uvredu prema stavovima srpskih sudova i albanske nacionalne manjine u Srbiji, podsjeća Katarina Golubović iz nevladinog Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM).

Redakcija
9 min čitanja
ana brnabic

“Zvezde i heroji šiptarskih medija”.

Tako je predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić sa govornice parlamenta u više navrata označila poslanike opozicije na sjednici 4. marta.

“Njene izjave su odraz institucionalizovane političke kulture. Time propagiraju etničku mržnju koja direktno ugrožava bezbjednost Albanaca u Srbiji”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši predsjednik albanskog Nacionalnog savjeta Ragmi Mustafi.

Iz kabineta predsjednice parlamenta i vladajuće Srpske napredne stranke nisu odgovorili na pitanja RSE povodom izrečenih uvreda.

Ovo nije prvi put da Ana Brnabić vrijeđa albanski narod, a nije ni jedina zvaničnica Srbije koja ih je nazvala pogrdnim imenom.

Uvrede sa najviših pozicija vlasti nastavljene su uprkos presudi suda u Srbiji koja je termin “Šiptari” označila politički nekorektnim i uvredljivim, ali i ranijem mišljenju Povjerenice za zaštitu ravnopravnosti da se njegovim korišćenjem krši Zakon o zabrani diskriminacije.

Šta je rekla predsjednica parlamenta?

Nakon što su poslanici opozicije u skupštinskoj sali bacili dimne bombe, predsjednica parlamenta ih je nazvala “terorističkom bandom”.

“Želim da obavijestim narodne poslanike da su poslanici opozicije zvijezde svih medija Aljbina Kurtija (premijer Kosova), šiptarskih medija. Postali ste zvijezde, njegovi ste sljedbenici, svaka vam čast (…)”.

Ona je optužila kosovskog premijera za “terorističke metode”, aludirajući na suzavac koji su ranijih godina u Skupštini Kosova bacali poslanici njegovog pokreta Samoopredjeljenje.

Pogrdan i uvredljiv riječnik ponovo se čuo koji sat kasnije.

“Ovo je samo djelić onoga kako vas šiptarski mediji slave (…)”, poručila je Brnabić opoziciji pokazujući internet stranice medija “Koha” i “Reporteri” iz Prištine koji su izvijestili o dimnim bombama i tuči poslanika u parlamentu Srbije.

Kršenje odluke suda

Riječ “Šiptar” predstavlja uvredu prema stavovima srpskih sudova i albanske nacionalne manjine u Srbiji, podsjeća Katarina Golubović iz nevladinog Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM).

Uprkos tome, nekoliko puta je izgovorena u parlamentu da bi se opozicioni poslanici kvalifikovali u negativnom svjetlu.

“Na taj način je neko ko je dužan da se stara o načinu obraćanja u Narodnoj skupštini pokazao da ne poštuje ni Poslovnik ni standarde, ali prije svega građane koji žive u Republici Srbiji”, rekla je Golubović za RSE.

Albanci čine većinsko stanovništvo na jugu Srbije u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa.

“Takva izjava za Albance nije samo uvreda, već i zabrinjavajući signal u vezi sa njihovim pravima i bezbjednošću u Srbiji”, kaže za RSE predsjednica opštine Preševo Ardita Sinani.

Ana Brnabić je Albance uvredila i dok je bila na mjestu premijerke Srbije.

Zbog izjave da u pregovorima sa Prištinom, Beograd ima posla sa “ljudima koji su izašli iz šume” joj je 2019. zabranjen ulazak na Kosovo.

Oni koji žive u Srbiji su “već godinama izloženi takvoj diskriminaciji da smo postali i otporni”, navodi bivši predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca Ragmi Mustafi.

“Ali to je nešto u čemu smo spremni da se borimo do kraja jer ne tražimo ništa više od onoga što je zakonom i institucijama same Srbije regulisano”.

Šta kažu na Kosovu?

Vlada Kosova do objavljivanja ovog teksta nije odgovorila na pitanja RSE povodom izjava predsjednice Skupštine Srbije.

Sociolog i politički analitičar iz Prištine Artan Muhadžiri (Artan Muhaxhiri) ocjenjuje da upotreba govora mržnje prema Albancima u Skupštini ne doprinosi normalizaciji i napretku u odnosima dviju strana.

“To je zaostao stil razmišljanja i vođenja politike, koji je doneo toliko zla našem regionu u nedavnoj prošlosti”, rekao je Muhadžiri za RSE.

On je ocijenio i da Ana Brnabić “nije donosilac odluka”, te da iznosi stavove “opšte političke kulture koju vodi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka”.

Muhadžiri je naveo i da upotreba uvredljivog imena za Albance od strane visokih funkcionera u Srbiji samo otkriva “njihov nedostatak minimalnog smisla za političku viziju”.

“Pošto je međunarodni napredak Srbije neraskidivo povezan sa prihvatanjem realnosti da je Kosovo nezavisna država, ovaj govor mržnje nema nikakvog uticaja na normalnu savremenu politiku. On može da mobiliše samo određenu kategoriju birača Srpske napredne stranke koji još uvijek žive u prošlosti”, rekao je Muhadžiri.

Ko je sve vrijeđao albanski narod?

Bivši predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca Ragmi Mustafi navodi da su riječi predsjednice Skupštine “samo još jedna karika u dugom lancu koji su oblikovali i promovisali ljudi poput Aleksandra Vulina”.

Aktuelni potpredsjednik Vlade Srbije nazivao je Albance pogrdnim imenima sa svih državnih pozicija koje je do sada obavljao.

Tako su u zvaničnim saopštenjima Ministarstva odbrane na čijem je čelu bio, 2020. u roku od mjesec dana šest puta nazvani uvredljivim imenom.

Pred formiranje nove Vlade Srbije u oktobru iste godine, nevladin YUCOM je javno pozvao tadašnju mandatarku Anu Brnabić da izostavi Vulina sa prijedloga spiska ministra zbog njegovog ophođenja prema Albancima.

Ipak, Vulin je u novoj vladi prešao na mjesto ministra unutrašnjih poslova sa kojeg je nastavio da vrijeđa albanski narod.

U 2021. njegovo ministrastvo izdalo je više od deset saopštenja koja sadrže pogrdan izraz za Albance.

I aktuelni šef diplomatije Marko Đurić je kao direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije u zvaničnom saopštenju iz aprila 2019, Albance sa Kosova nazvao istim imenom.

Koristili su ga i poslanici vladajuće koalicije u Skupštini Srbije kada im je cilj bio da nekoga uvrede.

Uprkos sudskoj presudi, ovaj termin je često na naslovnim stranicama provladinih tabloida.

Šta je rekao sud?

Apelacioni sud je 2018. godine potvrdio presudu po tužbi nekadašnje aktivistkinje nevladine Inicijative mladih za ljudska prava Anite Mitić protiv tabloida “Informer” i sankcionisao upotrebu termina “Šiptar”.

“Termin se smatra politički nekorektnim i uvredljivim sadržajem u srpskom jeziku za pripadnike albanske nacionalnosti koji žive na Kosovu”, navedeno je u presudi.

Takođe, nazvati nekog Srbina ovim imenom, prema stavu suda, isto je kao i označiti nekog ko se bori protiv nacionalnog interesa.

Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković je 2015. donijela mišljenje da su dva novinska tabloida prekršila Zakon o zabrani diskriminacije jer su Albance nazivali takvim imenima.

RSE do objavljivanja ovog teksta nije uspio da dobije komentar Povjerenice na poruke predsjednice parlamenta.

Janković je u ranijim izjavama ocijenila da upotreba riječi “Šiptar” predstavlja povredu člana Zakona o zabrani diskriminacije koji se odnosi na ponižavajuće i uvredljivo postupanje.

Tužbe zbog vrijeđanja Albanaca

Aleksandra Vulina je zbog vrijeđanja Albanaca 2019. godine tužio Nacionalni savjet albanske manjine. Sud ih je odbio, a Ragmi Mustafi koji je tada bio na čelu Savjeta kaže za RSE da su se žalili Ustavnom sudu.

“Slučaj protiv Vulina za govor mržnje i širenje rasne i nacionalne netrpeljivosti je još aktivan. Čekamo već šest godina i ako budemo odbijeni, ići ćemo i pred Evropski sud u Stazburu”, rekao je Mustafi.

Tužbu protiv Vulina radi zabrane govora mržnje prema albanskoj nacionalnoj manjini podnosio je i nevladin YUCOM.

“Cilj tužbe je bio zaustavljanje ovakvog govora kod svih političara jer izaziva netrpeljivost prema etničkoj zajednici koja živi u Srbiji. Na žalost, u skorijim pravnosnažnim odlukama je odlučeno da nema govora mržnje i da je koršćenje termina ‘Šiptar’ uvredljivo”, kaže Katarina Golubović.

Ona dodaje da je takvim presudama srpsko pravosuđe dalo zeleno svjetlo za širenje uvreda ka jednom narodu i da se od njih mogu braniti samo pojedinci “ako se usude da kažu da su uvrijeđeni”.

Šta označava uvredljiv termin?

Albanci sami sebe nazivaju Shqiptar (Šćiptar), što je sinonim etničkog entiteta Albanaca, ali je termin “Šiptar” u srpskom jeziku uvredljiv.

Ovaj izraz ima negativnu konotaciju u Srbiji jer se vezuje za primitivne i necivilizovane ljude, ljude koji su sišli sa planina, manuelne radnike.

Albanci sa Kosova kažu da je termin “Šiptari” prvi put postao pežorativan još šezdesetih godina jer je počeo da se zloupotrebljava.

Na Kosovu postoji pogrdan termin za Srbe “Škije”, ali ga ni kosovski zvaničnici, ni mediji ne koriste.

Podijeli ovaj članak