Krivično gonjenje gospodina Dodika prijeti stabilnosti Bosne i Hercegovine, te smo htjeli da skrenemo pažnju članovima Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija na to, izjavio je Dmitrij Poljanski, zamjenik ambasadora Rusije u UN, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Poljanski je govorio nakon zatvorenih konsultacija u Vijeću sigurnosti UN o situaciji u BiH, održanih 7. augusta na zahtjev Rusije dan nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) BiH oduzela mandat predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku, poslije sudske presude zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
On je u obraćanju novinarima ponovio ranije ruske tvrdnje da je Schmidt “nelegitiman”, te da su ranije upozoravali da će postupci visokog predstavnika “voditi problemima”.
Rusi tvrde da Schmidt nije legalan jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti UN, a protiv su bile Rusija i Kina. S druge strane, Schmidta podržavaju SAD i najveći dio zemalja EU, uz pojašnjenje iz UN-a da on ima potreban legitimitet kroz izbor u Vijeću za implementaciju mira u BiH, tijela koje visokom predstavniku daje političke smjernice.
Na novinarsko pitanje da li će se desiti otvorena sjednica VS UN o Dodiku, Poljanski je rekao da zavisi od toga kako će se razvijati situacija.
Ranije tokom dana, iz Ambasade Rusije su saopštili kako je “za BiH došao trenutak istine”, nakon čega “može uslijediti tačka bez povratka”.
Kako su naveli u saopštenju 7. augusta, “ili će BiH dokazati da je zaista pravna demokratska zemlja i odbaciti politizovanu presudu predsjedniku Dodiku, koja je progurana pod zapadnim pritiskom, ili će se svrstati u red Moldavije, Rumunije, Francuske, Njemačke, Austrije, SAD-a, u suštini cijelog kolektivnog Zapada, gdje licemjerno i bahato koriste agencije za provođenje zakona u svrhu uništavanja svojih oponenata”.
Reakciju Christiana Schmidta koji je poručio da je “neophodno sprovoditi sudske odluke”, u Ambasadi su ocijenili kao parodiju na demokratiju.
“Osoba koja je napljuvala Vijeće sigurnosti UN, osnovno tijelo međunarodnog prava, poziva da se poštuju zakoni koje je on proglasio vršeći pritisak na ‘nezavisni sudski sistem'”, naveli su iz Ambasade Rusije.
Centralna izborna Komisija BiH je 6. augusta oduzela mandat predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine, a protiv nje je dozvoljena žalba.
Odluka CIK-a donesena je u skladu sa Izbornim zakonom BiH, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno osudio Dodika na godinu dana zatvora i izrekao mu zabranu obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.
Time je otvoren put ka raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika RS, ali i stvorena ozbiljna sumnja da bi njihovo održavanje moglo biti blokirano ili opstruisano iz samog entiteta.
Dodik je 6. augusta, kao odgovor na odluku CIK-a najavio referendum u RS o njegovom mandatu.
Ustav Bosne i Hercegovine ne predviđa mogućnost održavanja referenduma u entitetima.
Prethodno je, nakon što je 1. augusta saopštena presuda, Dodik poručio da “dok god je on predsjednik, izbori se na teritoriji RS neće održati”.
Prijevremeni izbori mogu biti raspisani tek nakon što istekne rok za žalbu na odluku CIK-a. Kada odluka postane pravosnažna, izbori se moraju održati u roku od 90 dana.
Izborni zakon BiH jasno propisuje da mandat izabranog zvaničnika prestaje danom pravosnažnosti presude kojom je osuđen na najmanje šest mjeseci zatvora.
U danima koji su uslijedili nakon objavljivanja pravosnažne odluke Suda BiH, njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) odbacio je presudu, Vlada RS je zauzela isti stav, a najavljena je i vanredna sjednica Narodne skupštine entiteta, koja bi, kako je najavljeno, trebala donijeti “odgovarajući odgovor”.
Ipak, do sada nijedna institucija Republike Srpske nije formalno odlučila da podrži Dodikove prijetnje.
