Rusija je ponovno uspostavila kontrolu nad Kurskom, pograničnom regijom na koju je Ukrajina prošle godine pokrenula iznenadnu ofanzivu, izjavio je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, a javlja CNN.
“Avantura kijevskog režima potpuno je propala”, rekao je Putin.
Vijest o potpunom zauzimanju Kurska Putinu je saopćio načelnik ruskog Glavnog štab Valerij Gerasimov, prema navodima ruske državne novinske agencije TASS.
The defeat of the Ukrainian Armed Forces that invaded the Kursk region has been completed; on Saturday, the last settlement in the region, the village of Gornal, was liberated
— Sprinter Observer (@SprinterObserve) April 26, 2025
Chief of the General Staff of the Armed Forces of the Russian Federation Valery Gerasimov, at a meeting… pic.twitter.com/4g7ab0CBWE
Doprinos sjevernokorejskih vojnika
Tokom izvještaja Putinu, Gerasimov je izjavio da je “poraz” ukrajinskih snaga u Kurskoj oblasti dovršen. Tvrdi da su ukrajinske odbrambene snage tokom operacije u Kursku izgubile oko 76.000 vojnika.
Gerasimov je također priznao doprinos sjevernokorejskih vojnika, rekavši: “Oni su aktivno učestvovali u oslobađanju Kurska i pokazali profesionalnost i koordinaciju.”
Sjeverna Koreja se u bitku uključila u novembru 2024., poslavši procijenjenih 10.000 do 12.000 vojnika u podršku ruskim snagama u Kursku. Ti su vojnici bili integrirani pod ruskim zapovjedništvom i učestvovali su u direktnim borbama protiv ukrajinskih snaga.
Prvi upad na rusko tlo od Drugog svjetskog rata
Podsjetimo, ukrajinski upad u rusku Kursku oblast, koji je započeo 6. augusta 2024., predstavljao je najznačajniji kopneni napad ukrajinskih regularnih snaga na rusku teritoriju od početka invazije 2022. godine i prvi takav upad na rusko tlo od Drugog svjetskog rata.
Ukrajinske snage izvele su iznenadnu ofanzivu, prešle granicu uz podršku tenkova i oklopnih vozila te brzo napredovale do 35 kilometara u dubinu regije, zauzevši oko 1376 kvadratnih kilometara teritorije i više od 80 naselja, uključujući ključni grad Sudžu i, naknadno, Korenjevo.
Ciljevi ukrajinskog upada bili su višestruki: stvaranje tampon-zone radi zaštite Sumske oblasti od stalnog ruskog granatiranja, odvlačenje ruskih snaga s drugih ratišta, poboljšanje pregovaračke pozicije Kijeva, povećanje broja zarobljenika za razmjenu te prisiljavanje Rusije na mirovne pregovore pod ukrajinskim uvjetima.
Ukrajinski dužnosnici naglašavali su kako nemaju namjeru trajno okupirati Kursk, već su željeli Moskvi pokazati posljedice rata i natjerati je na ustupke.
Najveći teritorijalni doseg ukrajinskih snaga bio je oko 1376 km², s prodorom širine do 60 km i dubine do 35 km, a kontrolirali su i do 100 naselja. Među najvažnijim gradovima koje su držali bili su Sudža (oko 5100 stanovnika prije rata) i Korenjevo, oba okružna središta i strateške tačke za daljnje operacije.
Ukrajinski i ruski gubici
Prema ruskim izvorima, Ukrajina je tokom borbi u Kursku izgubila više od 36.850 vojnika i 225 tenkova, uz velik broj druge tehnike i vozila. Nezavisni izvori navode da je Ukrajina izgubila više od 40% prvotno zauzetog teritorija zbog snažnih ruskih protunapada i dovođenja do 59.000 ruskih vojnika u regiju.
U februaru 2025. pod kontrolom su držali oko 800 km², dok neki analitičari procjenjuju da je realna brojka i manja, oko 600 km².
Ukrajinski izvori tvrde da su ruske snage pretrpjele oko 39.900 gubitaka (od čega 16.100 poginulih) u šest mjeseci borbi, uz gubitak 131 tenka, 689 oklopnih vozila, 386 topničkih sistema, 12 MLRS-a, 12 PZO sistema, 1 borbenog zrakoplova, 3 helikoptera i više od 1100 vozila.
Ukrajinske snage su također zarobile veliki broj ruskih vojnika, uključujući 102 vojnika u padu Sudže, što je bio najveći pojedinačni “ulov” od početka rata.
Protunapad Rusa
Nakon početnog ukrajinskog uspjeha ruska vojska je konsolidirala snage, poslala velika pojačanja i pokrenula snažne protunapade. Do marta 2025. Rusija je povratila više od 100 km² teritorije, a ukrajinske snage su bile gotovo odsječene od glavnih linija snabdijevanja, s uskim koridorom prema granici.
Borbe su se intenzivirale oko Sudže i drugih važnih saobraćajnica, a ruske snage su pokušavale opkoliti preostale ukrajinske snage.
Upad u Kursk bio je taktički i psihološki udar na Rusiju, pokazavši ranjivost njene granice i natjeravši Moskvu na preusmjeravanje resursa. Ukrajina je time privremeno rasteretila pritisak na istoku i sjeveroistoku vlastite zemlje, ali je riskirala iscrpljivanje svojih elitnih jedinica i logističke probleme.
Strateški, operacija je bila rizična jer je povlačenje snaga iz drugih sektora omogućilo Rusima napredak na drugim frontama, posebno oko Pokrovska u Donbasu.
