Ruski predsjednik Vladimir Putin pozdravio je navode svojih vojnih komandanata da je ruska vojska potpuno zauzela ukrajinski grad Pokrovsk, ocjenjujući to kao jednu od ključnih pobjeda nakon dugotrajne i iscrpljujuće kampanje na istoku Ukrajine.
Prema informacijama Moskve, grad – koji Rusija i dalje naziva sovjetskim imenom Krasnoarmejsk – bio je meta intenzivnih borbi još od sredine 2024. godine. Pokrovsk je, podsjetimo, nekada predstavljao jedan od strateških logističkih centara ukrajinske vojske u Donjeckoj oblasti.
Putin je u obraćanju visokim vojnim oficirima, snimljenom u komandnom centru i objavljenom kasno u ponedjeljak, poručio:
„Želim vam se zahvaliti. Ovo je važan smjer. Svi razumijemo koliko je važan.“
Dodao je da će zauzimanje Pokrovska pomoći u „ispunjavanju zadataka postavljenih na početku specijalne vojne operacije“, terminologije koju Moskva koristi za gotovo četverogodišnji rat u Ukrajini.
Ako se ruske tvrdnje potvrde, pad Pokrovska otvara put daljem napredovanju prema sjeveru, prema Kramatorsku i Slavjansku – najvećim gradovima pod kontrolom Ukrajine u Donjeckoj regiji.
Witkoff i Kushner stižu u Moskvu
U drugom značajnom razvoju, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, zajedno sa Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, boravi u Moskvi gdje će se danas sastati s ruskim predsjednikom Putinom.
VEZANI Trump se oglasio nakon sastanka sa delegacijom Ukrajine: “Postoje dobri izgledi za dogovor”
Cilj sastanka, prema zvaničnim najavama, jeste razgovor o potencijalnom okviru za okončanje najtežeg evropskog sukoba od Drugog svjetskog rata.
Trumpova administracija već mjesecima insistira na potrebi za hitnim prekidom rata, kojeg opisuje kao „krvoproliće“ i „posrednički sukob“, no dosadašnji pokušaji – uključujući samit Trump–Putin održan u augustu na Aljasci – nisu rezultirali konkretnim pomacima.
Evropski kontraprijedlog
Prošle sedmice u javnost je procurio set od 28 američkih nacrta mirovnih prijedloga, što je izazvalo zabrinutost u Ukrajini i nekoliko evropskih država jer su prijedlozi djelovali kao ustupci ključnim zahtjevima Rusije – uključujući njen utjecaj na NATO politiku, kontrolu nad okupiranim teritorijama i ograničavanje ukrajinskih vojnih kapaciteta.
Evropske zemlje su ubrzo predstavile svoj kontraprijedlog, a zvaničnici SAD-a i Ukrajine saopćili su da je u Ženevi kreiran „ažurirani i usavršeni mirovni okvir“.
Putin je komentarisao da se razgovori trenutno ne odnose na nacrt konačnog sporazuma, nego na „set prijedloga koji mogu poslužiti kao osnova za buduće dogovore“.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da će se sastanak s Witkoffom održati u drugoj polovini dana, ali nije želio iznositi detalje o ruskim pregovaračkim „crvenim linijama“, poručivši da „megafonska diplomatija nije korisna“.
