Rusija će zatražiti značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, uz tvrdnju da trenutni prijedlog ne zadovoljava ključne ruske interese. Moskva plan od 20 tačaka vidi tek kao početnu osnovu za daljnje pregovore, otkrio je izvor iz Kremlja za Bloomberg.
Prema tom izvoru, ruska strana smatra da dokument u sadašnjem obliku ne rješava niz pitanja od strateške važnosti za Moskvu, te da ne sadrži dovoljne garancije koje bi Rusija smatrala prihvatljivim u okviru eventualnog mirovnog sporazuma.
Ključni ruski zahtjevi
Izvor iz Kremlja navodi da Moskva smatra kako planu „nedostaju odredbe važne za Rusiju i da ne odgovara na mnoga ključna pitanja“. Posebno se insistira na „garancijama protiv budućeg širenja vojnog saveza NATO na istok“, kao i na obavezi o neutralnom statusu Ukrajine, čak i u slučaju njenog eventualnog ulaska u Evropsku uniju.
Osim toga, Rusija izražava nezadovoljstvo zbog „nedostatka ograničenja“ kada je riječ o veličini ukrajinskih oružanih snaga, kao i vrsti naoružanja koje bi Ukrajina smjela posjedovati. Među zahtjevima se nalaze i „jasne garancije“ u vezi sa statusom ruskog jezika u Ukrajini.
Moskva također traži ukidanje zapadnih sankcija te rješavanje pitanja ruske imovine koja je zamrznuta u zapadnim državama. Izvor dodaje da Rusija trenutni dokument smatra „prilično tipičnim ukrajinskim planom“, ali da će ga, kako navodi, „proučiti hladne glave“.
Zelenski nudi velike ustupke
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer je prvi put javno iznio sadržaj mirovnog plana od 20 tačaka koji je dogovoren sa Sjedinjenim Američkim Državama. Tom prilikom je naglasio da Ukrajina ne prihvata zahtjev za odricanjem od članstva u NATO-u, što je bilo uključeno u raniji plan od 28 tačaka.
Zelenski je također otkrio da nacrt sporazuma ne predviđa ukidanje američkih sankcija protiv Rusije, ali da Washington planira njihovo postepeno ukidanje nakon završetka rata. Dodao je da Kijev očekuje odgovor Moskve nakon što američka strana stupi u kontakt s Kremljom.
Ukrajinski predsjednik je govorio i o sigurnosnim garancijama između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja, koje bi činile ključni dio svakog mirovnog sporazuma s Rusijom.
Teritorijalna pitanja i demilitarizirana zona
Nacrt sporazuma od 20 tačaka predstavlja skraćenu verziju prvobitnog plana od 28 tačaka o kojem su SAD ranije razgovarale s ruskom stranom. Zelenski je pojasnio da ukrajinska strana ovaj dokument vidi kao prihvatljiv kompromis za povlačenje ukrajinskih trupa iz dijelova Donjecke regije koje trenutno ne kontrolišu ruske snage.
Riječ je o području koje uključuje takozvani „pojas utvrda“, odnosno ukrajinske utvrđene gradove poput Kramatorska i Slavjanska, koji trenutno predstavljaju prepreku bilo kakvom dubljem ruskom prodoru u unutrašnjost Ukrajine. Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio da Ukrajina mora praktično ustupiti cijelu Donjecku oblast kako bi mirovni plan bio uspješan.
Zelenski je istakao da bi Rusija, u slučaju dogovora, morala povući svoje snage s teritorija ekvivalentnog onome koji bi napustile ukrajinske trupe, čime bi se uspostavila demilitarizirana zona oko pojedinih linija fronta.
„Ako ovdje uspostavimo slobodnu ekonomsku zonu, a ona podrazumijeva praktično demilitariziranu zonu – što znači da se teške snage uklanjaju s tog područja – i ako ta udaljenost iznosi, na primjer, 40 kilometara (moglo bi biti pet, 10 ili 40 kilometara), tada bi, ukoliko su Kramatorsk i Slavjansk naša slobodna ekonomska zona, Rusi morali povući svoje trupe za istu udaljenost“, rekao je Zelenski.
Ako Rusija ponovo napadne – odgovor SAD-a i Evrope
Među ostalim ključnim tačkama nacrta plana nalaze se potvrda suvereniteta Ukrajine, sporazum o nenapadanju između Rusije i Ukrajine, kao i sigurnosne garancije koje bi Ukrajini pružili SAD, NATO i evropske države.
Prema Zelenskom, te garancije bi „odražavale član 5“ – temeljno načelo uzajamne odbrane NATO-a. Plan predviđa vojni odgovor i ponovno uvođenje sankcija Moskvi u slučaju novog ruskog napada na Ukrajinu.
Istovremeno, sigurnosne garancije bile bi suspendovane ukoliko bi Ukrajina pokrenula napad na Rusiju ili bez provokacije otvorila vatru na rusku teritoriju.
Poslijeratni oporavak
Plan uključuje i paket mjera za poslijeratni ekonomski oporavak Ukrajine, među kojima je osnivanje Ukrajinskog razvojnog fonda za ulaganja u tehnologiju, podatkovne centre i umjetnu inteligenciju, kao i investicije američkih kompanija u ukrajinski sektor prirodnog plina.
Zelenski je procijenio ukupne ekonomske gubitke izazvane ratom na oko 800 milijardi dolara. Predloženo je i kompromisno rješenje za rad nuklearne elektrane Zaporožja, koja je trenutno pod ruskom kontrolom.
Prema tom prijedlogu, elektranom bi upravljalo zajedničko američko-ukrajinsko preduzeće, pri čemu bi 50 posto proizvedene električne energije pripadalo Ukrajini, dok bi ostatkom raspolagale Sjedinjene Američke Države.
Plan također predviđa povlačenje ruskih trupa iz Dnjepropetrovske, Mikolajivske, Sumske i Harkivske regije. Cijeli proces bio bi formaliziran pravno obavezujućim sporazumom, čiju bi provedbu nadziralo Vijeće za mir kojim bi predsjedavao američki predsjednik Donald Trump. Potpuni prekid vatre stupio bi na snagu odmah nakon postizanja saglasnosti svih strana.
Referendum kao konačna potvrda sporazuma
Kontrola teritorija ostaje jedno od najsloženijih pitanja svakog mirovnog sporazuma. Zelenski je govorio i o mogućnosti održavanja nacionalnog referenduma u Ukrajini kojim bi se formalizirao kraj rata.
„Ljudi bi tada mogli odlučiti: odgovara li nam ovaj kraj rata ili ne. To bi bio referendum“, rekao je Zelenski. Dodao je da referendum zahtijeva najmanje 60 dana, kao i stvarni prekid vatre u tom periodu.
„Ako nemamo pravi prekid vatre 60 dana, referendum ne može biti legitiman“, istakao je, dodajući da se od ljudi koji žive na teritorijama pod kontrolom Rusije ne može očekivati da glasaju slobodno i pošteno.
„Na teritorijama koje mi kontrolišemo, gdje se pravni i pošteni referendum može provesti, proces glasanja i pripreme mora se odvijati u sigurnim uslovima. Bez sigurnosti, legitimitet je također upitan“, rekao je Zelenski, naglasivši da se o tome razgovara s međunarodnim partnerima.
Američki mirovni napori i reakcija Kremlja
Mirovni napori administracije predsjednika Donalda Trumpa, koje predvode posebni izaslanik SAD-a Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner, posljednjih sedmica bilježe spor, ali vidljiv napredak.
Tokom vikenda, ukrajinska delegacija predvođena sekretarom Vijeća za nacionalnu sigurnost Rustemom Umerovim i izaslanik Kremlja Kiril Dmitriev odvojeno su se sastali sa američkim zvaničnicima. Witkoff je te razgovore opisao kao „konstruktivne i produktivne“.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je Dmitriev ruskog predsjednika Vladimira Putina upoznao s „detaljnim izvještajem o rezultatima svog putovanja u Miami“. Na osnovu tih informacija, Moskva će, kako je rekao, formulirati svoje naredne korake i nastaviti kontakte u bliskoj budućnosti putem postojećih kanala.
Peskov je odbio ulaziti u detalje, naglasivši da Kremlj smatra „kontraproduktivnim“ raspravljati o pregovorima putem medija.
