Najnovije američke sankcije, usmjerene na ruske naftne gigante Rosneft i Lukoil, zadale su snažan udarac Vladimiru Putinu i njegovom ratnom aparatu, uprkos činjenici da Donald Trump nudi dogovor o okončanju rata.
Ove mjere izvukle su milijarde dolara iz budžeta Kremlja, stvorile veliku finansijsku rupu i natjerale ruskog predsjednika da traga za načinima kako spriječiti ekonomsku krizu.
VEZANO Razbijena mreža proruskih plaćenika. Kod državljanina BiH nađeno milion i po eura
Posljedice bi se mogle osjećati dugo nakon eventualnog primirja.
Udar nije samo finansijski. Američki pritisak mogao bi značajno oslabiti ruski utjecaj u istočnoj Evropi, direktno pogađajući Putinove ambicije obnove imperijalnog utjecaja.
Utjecaj Rusije skoro potpuno nestao u dvije zemlje
Dvije države s dubokim historijskim vezama s Moskvom, Srbija i Bugarska, sada su primorane potisnuti ruske naftne kompanije iz ključnih dijelova svojih ekonomija.
Igor Novaković, analitičar Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove iz Beograda, izjavio je za britanski The Telegraph da ove sankcije praktično precrtavaju dotadašnje sfere interesa. Prema njegovim riječima, poslovni i politički utjecaj Rusije u tim zemljama gotovo je potpuno nestao.
Lukoil je u Bugarskoj godinama predstavljao centralnu tačku ruskog utjecaja, s najvećom rafinerijom u zemlji i više od 200 benzinskih pumpi.
Uvođenje sankcija prijetilo je ozbiljnim udarom na bugarsku ekonomiju, pa je vlada preuzela upravljanje kompanijom i imenovala Rumena Spetsova, bivšeg šefa poreske uprave, za posebnog administratora.
Sjedinjene Američke Države dale su rok od šest mjeseci da se pronađe novi vlasnik koji nije povezan s Rusijom.
“Lukoil je bio krunski dragulj ruskog utjecaja u Bugarskoj”
Ekonomist Ruslan Stefanov ocjenjuje da je Lukoil bio krunski dragulj ruskog utjecaja u Bugarskoj. Dodaje da čak i eventualni mir u Ukrajini ne mijenja činjenicu da Rusija dugoročno vodi politiku suprotstavljenu interesima Evrope, zbog čega je odvajanje, prema njegovim riječima, neminovno.
Politička scena Bugarske, duboko podijeljena između proruskih i proevropskih snaga, doživjela je preokret nakon što je parlament odbio veto predsjednika Rumena Radeva i omogućio državno preuzimanje Lukoila.
Sličan proces odvija se i u Srbiji, koja je godinama nastojala balansirati između Moskve i Brisela. Beograd se sada nalazi pod pritiskom da zauzme jasniji stav.
Novaković objašnjava da je sjedenje na dvije stolice bilo moguće samo u stabilnom međunarodnom poretku, dok današnje geopolitičke promjene to više ne dopuštaju.
Vučić balansira između Rusije i Zapada
Predsjednik Aleksandar Vučić priprema preuzimanje kontrole nad Naftnom Industrijom Srbije, u vlasništvu Gazprom Nefta i Gazproma. Rafinerija trenutno ne radi jer sankcionisani NIS ne može kupovati ni prodavati naftu.
Vučić pokušava dobiti privremeno izuzeće od američkog Ministarstva finansija kako bi proizvodnja mogla biti obnovljena do pronalska novog, neruskog kupca.
Istovremeno nastoji izbjeći otvoreni sukob s Moskvom, pa je izjavio da će, ukoliko se nacionalizacija dogodi, ruskim partnerima ponuditi najvišu cijenu. Ipak, analitičari smatraju da je Rusija već izgubila ključnu polugu utjecaja u Srbiji i da će to zemlju dodatno približiti Zapadu.
Najveći udar sankcija osjeća se u Rusiji, gdje Putinov ratni aparat gubi između 2,5 i 5 milijardi dolara mjesečno, procjenjuje Benjamin Hilgenstock s Kijevske škole ekonomije.
Prema podacima kompanije Kpler, izvoz nafte u Kinu pao je za 500.000 barela dnevno, što je najniži nivo od početka invazije 2022. godine. Zabilježen je pad i u isporukama Indiji i Turskoj. Lukoilov izvoz gotovo je nestao, dok je pomorski izvoz Rosnefta pao za 28 posto u protekla dva mjeseca.
Istovremeno rastu popusti na rusku naftu. Indija sada kupuje uz popust od šest dolara po barelu, a Kina uz popust od četiri dolara, iako je ranije plaćala premiju.
Analitičari upozoravaju da udarac neće trajati dugo. Sankcije zabranjuju poslovanje sa sankcionisanim kompanijama, ali ne i kupovinu ruske nafte. Zato Moskva sve više koristi mrežu novih, formalno nerelevantnih firmi koje preuzimaju ulogu trgovaca.
Kplerovi podaci pokazuju da je izvoz preko takvih subjekata u samo mjesec dana utrostručen i mogao bi uskoro nadmašiti Rosneft.
Iako bi Rusija mogla uspjeti obnoviti količinu izvoza, teško da će vratiti staru cijenu svoje nafte, pa će pad prihoda vjerovatno ostati trajan.
Stefanov upozorava da se Rusija neće predati bez otpora, ali ističe da su ove sankcije bile neophodne ako Zapad želi Putina primorati na ozbiljne pregovore.
