Kremlj umanjuje značaj izbornog poraza Viktora Orbana, svog najbližeg saveznika u Europskoj uniji. Iz Moskve poručuju kako su zadovoljni što je novoizabrani mađarski premijer Péter Magyar pokazao otvorenost za pragmatičan dijalog, no istovremeno zauzimaju oprezan stav.
Gubitak ključnog partnera u Europi prisilit će Kremlj na preispitivanje mogu li se ikada u potpunosti pouzdati u lidere iz demokratskih država, piše The Guardian.
“Za sada sa zadovoljstvom primjećujemo, koliko razumijemo, Magyarovu spremnost na pragmatičan dijalog”, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. “S naše strane postoji obostrana spremnost, a dalje ćemo se ravnati prema konkretnim potezima nove mađarske vlade.”
Dan ranije, Moskva nije čestitala Magyaru na pobjedi. Umjesto toga, Peskov je jasno dao do znanja da Mađarska više ne uživa poseban status i da sada, zajedno s ostatkom Europe, spada u kategoriju “neprijateljskih zemalja”.
“Nikad nismo bili prijatelji s Orbanom”
No, s obzirom na razmjere Orbanova poraza nakon 16 godina na vlasti, Moskvi nije preostalo drugo nego priznati gubitak. “Mađarska je donijela svoj izbor. Mi taj izbor poštujemo”, rekao je Peskov u ponedjeljak. Ton Moskve, koja umanjuje važnost gubitka ključnog saveznika, podsjeća na retoriku nakon pada sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.
Tada se Kremlj brzo distancirao od Assada kako bi pokušao sačuvati utjecaj kod novog vodstva. “Nikad nismo bili prijatelji s Orbanom”, izjavio je Peskov, dodavši da Moskva ostaje otvorena za dijalog i izgradnju dobrih, obostrano korisnih odnosa s Budimpeštom.
Novoizabrani mađarski premijer Péter Magyar u svojim je prvim izjavama signalizirao da ne treba očekivati dramatičan prekid odnosa s Rusijom. Najavio je da će Mađarska zadržati pragmatičnu vanjsku politiku – nastavit će kupovati rusku naftu i zadržati oprez po pitanju Ukrajine – ali i istovremeno nastojati ponovno uravnotežiti odnose sa Zapadom.
“Ne možemo promijeniti geografiju”, rekao je novinarima, dodavši da će Mađarska morati pronaći rješenje za uvoz energenata, uključujući i one iz Rusije. Budući premijer naslijedit će posrnulu mađarsku privredu koje uvelike ovisi o Rusiji, koja osigurava više od 80 posto plina i sirove nafte.
“Ako Putin nazove, javit ću se”
Očekuje se da će ta ovisnost Moskvi garantovati utjecaj u Mađarskoj u godinama koje dolaze. “Rusija će biti ondje, Mađarska će biti ovdje. Ali pokušat ćemo se diverzificirati”, rekao je Magyar. Ipak, jasno je dao do znanja da ga ne zanima uloga koju je Orban igrao za Putina.
Nije ostavio nimalo prostora sumnji da Rusiju smatra agresorom u sukobu s Ukrajinom. “Ako Vladimir Putin nazove, javit ću se”, rekao je. “Kad bismo razgovarali, mogao bih mu reći da bi bilo dobro nakon četiri godine prekinuti ubijanje i završiti rat.”
Ovakav stav predstavlja značajan odmak od Orbanove retorike o ruskoj invaziji. Godinama Orban i Putin nisu skrivali međusobno divljenje, ali ni obostranu korist, kako u javnosti, tako i privatno.
Od početka ruskog rata 2022. godine, Mađarska je sustavno radila na ublažavanju odgovora EU-a – lobirala je za blaže sankcije, više puta blokirala pomoć Kijevu, a nedavno je stavila i veto na višemilijardski zajam EU-a koji je Ukrajini bio hitno potreban za obranu od ruske agresije.
Prema procurjelim telefonskim razgovorima, Orban je iza zatvorenih vrata ruskom čelniku navodno poručio: “Stojim vam na raspolaganju.” Ruske obavještajne službe i državni mediji također su navodno pokušali utjecati na izbore u Orbanovu korist.
Otriježnjujuća lekcija
Gubitak ruskog političkog kapitala osjetio se i na ulicama Budimpešte i diljem zemlje, gdje su tokom slavlja dugo u noć odjekivali povici “Ruszkik, haza” (Rusi, idite kući). Slogan, koji vuče korijene iz Mađarske revolucije 1956., tokom kampanje su oživjeli Orbanovi kritičari u znak protesta protiv bliskih veza njegove vlade s Moskvom.
Za Kremlj je mađarski izborni rezultat bio otriježnjujući trenutak, smatra Aleksandar Baunov, politički analitičar u Carnegie Endowment for International Peace. Tvrdi da će Orbanov pad učvrstiti dugogodišnje mišljenje među tvrđom strujom u ruskim elitama da je oslanjanje na vođe sklone Kremlju u Europi, gdje demokratski sustavi mogu dovesti do naglih promjena vlasti, vrlo rizična strategija.
“U Moskvi je zaključak da su samo istinski autoritarni sustavi pouzdani partneri, a nade da bi Zapad jednog dana mogao postati sličan Rusiji su iluzorne”, rekao je Baunov. Ta se lekcija, tvrdi on, proteže daleko izvan Mađarske. “Ovo služi i kao podsjetnik da se ne treba previše oslanjati na figure poput Donalda Trumpa. On bi mogao nestati jednako naglo kao što se i pojavio”, dodao je.
Neki su, ukazujući na Trumpove loše rezultate u anketama u SAD-u, postavili pitanje ima li Kremlj strategiju ako američkog predsjednika naslijedi konvencionalniji političar, neskloniji Rusiji.
