Ukrajinske jedinice protivzračne odbrane borile su se s ruskim zračnim napadom na Kijev, rekao je gradonačelnik u nedjelju, nakon što su ukrajinske zračne snage izdale upozorenje na napad bespilotnim letjelicama na glavni grad.
Napad se dogodio nekoliko sati nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin predložio direktne pregovore s Ukrajinom 15. maja u Istanbulu, koji bi, kako je rekao, trebali biti usmjereni ka postizanju trajnog mira.
Svjedoci Reutersa čuli su eksplozije u Kijevu koje su zvučale kao dejstvo protivzračne odbrane.
Napad nakon isteka primirja
Rusija je tokom noći ispalila više od 100 dronova na Ukrajinu, ubrzo nakon isteka trodnevnog primirja koje je Moskva proglasila, a čije su kršenje međusobno prebacivale obje strane, saopćile su ukrajinske zračne snage u nedjelju.
„U noći 11. maja (počevši od 2:00 ujutro), neprijatelj je napao sa 108 jurišnih dronova Šahed i drugih tipova dronova“, saopćile su zračne snage, dodajući da je 60 njih oboreno.
Tokom noći sa subote na nedjelju, oglašena su upozorenja na zračne napade u brojnim ukrajinskim regijama, uključujući i Kijev.
Kremlj je jednostrano proglasio trodnevno primirje povodom obilježavanja 80. godišnjice pobjede nad nacističkom Njemačkom, velikom ceremonijom održanom u petak na Crvenom trgu u Moskvi.
Napadi su izvedeni usred intenzivnih diplomatskih napora evropskih zemalja, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, da se iz Moskve postigne „potpuno i bezuslovno“ 30-dnevno primirje s početkom u ponedjeljak, uz prijetnju da će Rusija u suprotnom biti suočena s novim „masovnim sankcijama“.
Putinov poziv na pregovore
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u nedjelju predložio „direktne“ i „bezuslovne“ pregovore između Rusije i Ukrajine, koji bi počeli u četvrtak u Istanbulu, odbacujući svaku mogućnost uspostave prekida vatre kakav zahtijevaju saveznici Kijeva.
Vladimir Putin „nije isključio“ mogućnost da se o prekidu vatre razgovara tokom pregovora s Kijevom, ali je naglasio da bi ti razgovori trebali biti usmjereni na „korijenske uzroke sukoba“.
Moskva je opravdala pokretanje svoje velike ofanzive u februaru 2022. željom da „denacificira“ Ukrajinu, gdje ruska vojska trenutno drži oko 20 posto teritorije, kako bi spriječila njezino približavanje Zapadu i jačanje NATO-a u blizini svojih granica.
