Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

‘IZGUBIT ĆEMO SVE!‘

Ruski tajkuni i elite sve glasnije negoduju, cure detalji njihovog napetog sastanka s Putinom

putin nacionalna sigurnost (2)

Ruski milijarderi koji trpe zbog sankcija i neki članovi sigurnosnog establišmenta na rat u Ukrajini sada gledaju s rastućim zaprepaštenjem

Iako ispitivanja javnog mnijenja u Rusiji sugeriraju da javnost u velikoj mjeri podržava “specijalnu vojnu operaciju”, kako u Rusiji zovu agresiju na Ukrajinu,  koju ruska vojska već više od dva mjeseca provodi u susjednoj joj Ukrajini, određeni pripadnici ruske elite, posebno oni koji su se obogatili prije nego što je aktuelni predsjednik Vladimir Putin došao na vlast, počeli su progovarati protiv ruske invazije, piše The Washington Post.

Mnogi od njih u tim su se ne pretjerano glasnim istupima ipak fokusirali na vlastite probleme. Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji figuriraju kao nova Željezna zavjesa i ruski tajkuni zbog njih ne mogu pristupiti desecima milijardi dolara kojima su raspolagali prije rata u Ukrajini.

– U jednom su danu uništili stvari koje su se gradile godinama. To je katastrofa – rekao je jedan poslovnjak koji je na dan početka invazije pozvan na sastanak s predsjednikom Putinom.

Bijela je kuća u četvrtak ruskim oligarsima donijela još loših vijesti kada je objavila prijedlog da se njihova blokirana imovina proda na otvorenom tržištu i zarada da Ukrajini.

Najmanje četiri oligarha koji su se obogatili u mandatu Putinovog prethodnika Borisa Jeljcina već su napustila Rusiju. Najmanje četiri visokopozicionirana dužnosnika podnijeli su ostavke i napustili zemlju. Među njima se našao i Anatolij Čubajs, posebni savjetnik Kremlja za održivi razvoj te voditelj privatizacije za vrijeme Jeljcina.

Guvernerka u “zatvoru”

Drugi visokorangirani dužnosnici koji su nužni za funkcioniranje zemlje nisu pošli njegovim koracima. Neki ne mogu otići čak i kad bi to htjeli. U takvom je “zatvoru”, primjerice, guvernerka centralne banke Ruske Federacije Elvira Nabjulina. Ona je ostavku ponudila nakon što je Zapad Rusiji nametnuo sankcije, no Putin ju je odbio prihvatiti.

Više ruskih milijardera, visokopozicioniranih bankara, visokopozicioniranih dužnosnika i bivših dužnosnika reklo je da ih je Putin zavarao te da osjećaju da se na njega ne može utjecati jer užim krugom njegovih najbližih saradnika dominira šačica tvrdolinijaša iz sektora sigurnosti. Nezadovoljni su u svojim dosadašnjim javnim istupima na tu temu bili prilično suzdržani i uglavnom su se fokusirali na pitanje ruskog odgovora na sankcije. Niko od njih nije direktno kritizirao Putina.

Vladimir Lišin, čelnik jednog od četiri najveća proizvođača čelika u Rusiji, kritizirao je prijedlog da se strance natjera da niz sirovina plaćaju isključivo u rubljima. Lišin je u razgovoru za jedne moskovske novine rekao da bi usvajanje tog prijedloga dovelo do “izbacivanja” Rusije s međunarodnih tržišta. Vladimir Potanjin, vlasnik kompanije za rudarenje nikla i paladija Nornickel te jedan od arhitekata privatizacije koja je u Rusiji provedena 1990-ih godina, upozorio je da će prijedlozi da se zaplijeni imovina kompanija koje su zbog rata napustile Rusiju uništiti povjerenje investitora.

Poslovni magnat Oleg Deripaska rat u Ukrajini nazvao je “ludilom” te predvidio da će ekonomska kriza koja je zbog sankcija zadesila Rusiju biti gora od one koja je zemlju pogodila 1998. godine. Uz to, ustvrdio je da Putinova ekonomska politika nije rezultirala rastom ruske ekonomije i plaća njenih građana. Rekao je i da će se Rusija “dugo sramiti” rata u Ukrajini, ali i dodao da je za njega podjednako kriv Zapad.

Šokirani i utučeni

Jedan od sudionika sastanka 37 najbogatijih ruskih poslovnjaka i Vladimira Putina koji se održao nekoliko sati nakon početka rata u Ukrajini rekao je da su mnogi od njih bili šokirani i utučeni.

– Nikad ih prije nisam vidio toliko šokirane. Neki nisu mogli govoriti – rekao je drugi sudionik istog sastanka.

Dok su čekali da Putin dođe na sastanak, a čekali su ga više od dva sata, shvatili su da će se njihova poslovna carstva koja su gradili više od 30 godina vrlo brzo urušiti.

– Neki su rekli “izgubili smo sve” – rekao je jedan od sudionika.

Međutim, kada ja Putin došao, nisu mu uputili nijednu kritiku. Nisu se usudili. Ruski im je predsjednik rekao da će njihova zemlja ostati dijelom međunarodnih tržišta. To se obećanje pokazalo lažnim. Dodao je i da nije imao izbora te da je morao narediti “specijalnu vojnu operaciju”.

U međuvremenu je izglasan zakon koji predviđa da se svako kritiziranje rata kazni zatvorom u maksimalnom trajanju od 15 godina. Putinov je režim predložio da se u ministarstvima ustanovi novi sistem u sklopu kojeg bi se Kremlju, putem svojevrsnih političkih komesara, dojavljivalo kakvog je ko raspoloženja te kako se osjeća.

Putinova odluka šokirala je i druge pripadnike ruske elite – tehnokrate i neke članove sigurnosnih službi.

– Osim onih koji su bili direktno uključeni u pripremanje invazije, ministra obrane Sergeja Šojgua, načelnika Glavnog štaba oružanih snaga Valerija Gerasimova te par ljudi iz Savezne sigurnosne službe (FSB), niko nije znao šta se sprema – rekao je za The Washington Post jedan ruski milijarder.

Mnogi su vjerovali da će se Putin fokusirati na Donjeck i Lugansk. Jedan je visoki dužnosnik rekao da se Rusija pripremila za izbacivanje iz SWIFT-a, međunarodne bankarske mreže za obradu podataka i komunikaciju, ali da se nije pripremila za sveobuhvatne sankcije koje su joj nametnute.

Rastuće zaprepaštenje

Ruski milijarderi koji trpe zbog sankcija i neki članovi sigurnosnog establišmenta na rat u Ukrajini sada gledaju s rastućim zaprepaštenjem. Jedna se osoba u razgovoru za The Washington Post referirala direktno na Šojgua kada je rekla: “Svi oni žele normalan život. Imaju kuće, djecu i unuke. Ne treba im rat. Nisu svi suicidalni. Žele živjeti lijepo. Žele da njihova djeca imaju sve te da mogu putovati na najluksuznije lokacije.”

Moskvu je prilično uzdrmala odluka Zapada da zamrzne pola novčanih rezervi kojima raspolaže ruska centralna banka, a koje iznose oko 300 milijardi američkih dolara. Guvernerka Nabjulina zbog toga je ponudila ostavku, no pet osoba koje su upoznate s tom situacijom tvrdi da ju je Putin odbio. Centralna banka tvrdi da Nabjulina nije pokušala dati ostavku.

– (Nabjulina) razumije da se ne može jednostavno pokupiti i otići. U tom bi slučaju stvari za nju završile jako loše – rekla je jedna od tih osoba. Slično rezonira i Vadim Beljajev, bivši vlasnik najveće ruske privatne banke Otkritje.

– Svi će raditi sve dok im ne stigne optužnica Međunarodnog kaznenog suda – dodao je Beljajev.

Svoje položaje i Rusiju napustili su samo oni koji nisu nužni za funkcioniranje države i koji ne pripadaju elitama.

Odlazak kao izdaja

Među onima koji ne mogu napustiti svoj položaj nalazi se i Aleksej Kudrin, ministar finansija iz Putinova prva dva predsjednička mandata. Jedna osoba koja ga poznaje rekla je da je Kudrin vjerovao da Putin neće narediti napad na Ukrajinu. Kudrin, koji sada vodi Državni ured za reviziju, svojim je saveznicima rekao da bi njegov odlazak bio izdaja. Jedan drugi visoki dužnosnik rekao je da se osjeća kao da mora ostati u Moskvi, da mu odgovornost to nalaže.

– Ako svi odu, ko će popraviti ovu lošu situaciju. To je kao da radite u nuklearki. Ko će je voditi ako vi odete? Ako odete, postoji šansa da će eksplodirati – rekao je taj dužnosnik.

Među milijarderima koji su Rusiju napustili gotovo odmah nakon početka rata našlo se i nekoliko onih koji su se obogatili za vrijeme Jeljcina poput vlasnika kompanije za rudarenje dragog kamenja Polymetal Aleksandra Mamuta i Aleksandra Nesisa te Mihajla Fridmana i Petra Avena iz investicijskog konzorcija Alfa Group. Drugi se, međutim, boje da će im država oduzeti tvrtke ako napuste Rusiju. Neki od njih se nadaju da će iz cijele situacije izaći neokrznuti.

– Možda ne podržavate rat, ali morate šutjeti i podržavati svoje sunarodnjake jer neki vaši vojnici umiru. Možda niste sretni, ali ne smijete to reći – rekao je poznanik jednog milijardera koje je bio prisutan na sastanku Putina i poslovnjaka koji se održao 24. februara.

Paze na svaku riječ

Svoje su mišljenje rekli oni koji se sjećaju drukčijih vremena i koji su se obogatili prije nego što je Putin došao na vlast. Sergej Pugačev, kremaljski insajder koji je Rusiju napustio 2011. godine, ukazao je na to da tajkuni još uvijek paze da na Putinov račun ne upute kritiku. Jedan bivši bankar sa Zapada koji je surađivao s ruskim oligarsima rekao je da oni bogataši koji su se obogatili za vrijeme Putinova uspona nikada neće kritizirati ruskog predsjednika. Pugačev je dodao da u Moskvi i drugdje u Rusiji ima i onih kojima rat ne smeta te koji zbog toga neće kritizirati Putina. Pugačev kaže da su uglavnom kritizirali vojsku jer se nije bolje pripremila za napad.

Nakon inicijalnih sankcija, ruska se ekonomija, čini se, stabilizirala. Kako piše The Washington Post, tomu je tako jer Evropi svakog dana prodaje naftu i plin u vrijednosti od 800 miliona dolara. Odluka Centralne banke koja izvoznike tjera da prodaju 80 posto svojih gotovinskih prihoda onemogućila je imploziju rublje, a sve je to Putina navelo da ustvrdi da “ekonomski blitzkrieg” kojim je Rusija napadnuta nije uspio.

Nabjulina je, međutim, ranije ovog mjeseca rekla da se posljedice sankcija tek trebaju osjetiti te da najgore tek slijedi te da ruska ekonomija ne može živjeti od rezervi. Pugačev kaže da Putinova pozicija zbog toga nije sigurna.

– Za tri će mjeseca tvornice i trgovine ostati bez inventara, a doznat će se i koliko je ruskih vojnika stradalo u sukobima u Ukrajini.

“Nemaju muda”

Unatoč tome što im je zadan gotovo pa smrtonosan udarac, ruske poslovne elite još su, čini se, skamenjene od straha.

– Ne znam ko ima muda usprotiviti se – rekao je jedan biznismen.

– Ako rat potraje i ako elite počnu gubiti, onda šanse za pobunu rastu. Doći će do ozbiljne bitke za Donbas. Ako u njoj Rusija ne pobijedi, onda će doći do velike bitke unutar ruskih elita – dodao je.