Sve članice NATO-a ove će godine postići dosadašnji dugogodišnji cilj potrošnje od 2 posto BDP-a na odbranu. Istovremeno, samo tri trenutno postižu novi cilj veće potrošnje koji su čelnici saveza postavili u junu, pokazali su jučer objavljeni podaci NATO-a.
Mnoge zemlje NATO-a znatno su povećale vojnu potrošnju posljednjih godina, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. i zahtjeva predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa evropskim saveznicima da više ulažu u vlastitu odbranu.
Procjene saveza pokazale su da je još prošle godine više od 10 od 32 članice NATO-a bilo ispod cilja od 2 posto, koji je dogovoren 2014. godine. Podaci za 2025. pokazali su da su svi saveznici postigli taj cilj, pri čemu sedam ima minimalnih 2,0%, a nekoliko drugih tek neznatno više.
Članica saveza koja najveći udio svoje ekonomije troši na odbranu je Poljska s 4,48 posto, a slijede je Litva s 4 posto i Latvija s 3,73 posto, prema podacima. Jedine su to članice saveza koje u ovom trenutku premašuju novi cilj odbrambenih troškova od 3,5 posto BDP-a koji su čelnici NATO-a dogovorili na samitu u Haagu u junu.
Naime, u završnoj deklaraciji samita u junu navodi se obveza članicama od pet posto BDP-a do 2035., podijeljenih u dvije kategorije ulaganja.
Govoreći na otvorenju fabrike municije u Njemačkoj, glavni sekretar NATO-a Mark Rutte pohvalio je veće odbrambene troškove članica saveza, ali i dodao da je važno pretvoriti dodatni novac u vojne sposobnosti.
“Novac sam po sebi ne pruža sigurnost. Odvraćanje ne dolazi od 5%. Odvraćanje dolazi od sposobnosti… borbe protiv potencijalnih neprijatelja”, rekao je u fabrici u vlasništvu njemačke kompanije za proizvodnju oružja Rheinmetall.
