Konzervativne i stranke lijevog centra postigle su u srijedu dogovor o formiranju nove njemačke vlade nakon sedmica pregovora, čime se otvara put za novo rukovodstvo u najvećoj evropskoj ekonomiji nakon mjeseci političke neizvjesnosti, javlja AP.
Friedrich Merz, lider demokršćanske Unije (CDU), koja pripada desnom centru, očekuje se da postane novi njemački kancelar prema postignutom dogovoru, zamijenivši dosadašnjeg kancelara Olafa Scholza.
Blok Unije, sastavljen od dvije stranke, izašao je kao najjača politička snaga nakon izbora održanih 23. februara. Merz se okrenuo socijaldemokratama, Scholzovoj stranci lijevog centra, kako bi formirao koaliciju s parlamentarnom većinom.
Čekanje još nije gotovo
Još će proći neko vrijeme prije nego što Bundestag izabere Merza za kancelara, vjerovatno početkom maja. Prije toga, koalicioni dogovor mora biti odobren glasanjem članstva Socijaldemokratske partije te na konvenciji CDU-a.
Detalji sporazuma još nisu objavljeni.
Međutim, već prošlog mjeseca obje strane su progurale planove kroz parlament kako bi omogućile povećanje vojnih izdataka ublažavanjem strogih pravila o zaduživanju i osnivanjem velikog fonda za infrastrukturu, s ciljem poticanja stagnirajuće ekonomije.
To je predstavljalo preokret za Merza, čija se stranka prije izbora protivila novom zaduživanju, iako nije potpuno isključila mogućnost izmjena samonametnutog njemačkog “kočničkog mehanizma za dug”.
Izbori održani ranije zbog kolapsa koalicije
Izbori su održani sedam mjeseci ranije od planiranog zbog kolapsa Scholzove nepopularne koalicije u novembru, tri godine nakon početka mandata obilježenog unutrašnjim sukobima i sveopćim nezadovoljstvom. Njemačka, najnaseljenija članica Evropske unije s 27 država, od tada se nalazi u političkom vakuumu.
Turbulencije na tržištu uzrokovane najavom američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju opsežnih tarifa dodatno su povećale pritisak na Merzov savez i Socijaldemokrate da završe pregovore o koaliciji.
Tarife prijete dodatnom pogoršanju stanja u izvozno orijentisanoj ekonomiji koja se smanjivala u prethodne dvije godine, a generiranje rasta bit će ključni zadatak nove vlade.
Rastuće sumnje u američku predanost evropskim saveznicima također su uticale na odluku buduće koalicije da omogući povećanje vojnih izdataka. Merz je prošlog mjeseca izjavio da Njemačka i Evropa moraju brzo ojačati svoju obrambenu sposobnost te da princip “što god bude potrebno” sada mora važiti i za odbranu.
Još jedan faktor koji je ubrzao postizanje dogovora bio je pad podrške Uniji u anketama, koja je počela gubiti podršku u odnosu na rezultat iz februara, dok je krajnje desna Alternativa za Njemačku, koja je tada zauzela snažno drugo mjesto, bilježila rast podrške u političkom vakuumu.
Koalicija tradicionalnih stranaka, ali s lošim rezultatima
Buduća koalicija okuplja tradicionalne velike stranke poslijeratne Njemačke, ali rezultat Unije u februaru bio je slab, a Socijaldemokrate su ostvarile najgori rezultat u poslijeratnoj istoriji na saveznim parlamentarnim izborima.
Zajedno imaju 328 zastupnika u Bundestagu, donjem domu njemačkog parlamenta koji broji 630 članova.
