Srbija nezadovoljna najavom ukidanja granica između Kosova i Albanije
Srbija je danas zatražila od Europske unije da reagira na izjavu kosovskog premijera Ramusha Haradinaja o otvaranju granica Kosova prema Albaniji.
Šef Ureda za Kosovo i Metohiju vlade Srbije Marko Đurić izjavio je na vanrednoj press konferenciji kako izjava kosovskog premijera o ukidanju fizičke kontrole na granici s Albanijom „zahtijeva reagiranje EU“ i Federice Mogherini, kao posrednika u pregovorima Beograda i Prištine.
„Da li će oni i na koji način reagirati na ove prijetnje i izazove regionalnom miru i stabilnosti ili će opet šutjeti?“, upitao je Đurić, prenosi Hina.
Šef Ureda za Kosovo pred novinarima je postavio i pitanje „da li bi EU šutjela i kada bi neko iz Beograda odlučio da se briše granica između Srbije i Republike Srpske ili bi drukčije reagirali“, dodavši kako zna kakva bi reakcija bila.
Haradinaj je izjavio ranije kako „od Nove godine više neće biti fizičkih zapreka na granici Kosova i Albanije“, objavio je prištinski portal Zeri.
Na konstataciju novinara kako “u svim ostalim zemljama EU nema granica, te da su granice ostale samo ruševine prošlosti” i pitanje šta će Priština uraditi da ih ukloni, Haradinaj je rekao kako je s premijerom Ramom i ostalim kolegama razgovarao o tome da se „negdje na prelasku iz jedne godine u drugu, ta granica otvori“.
Na insistiranje novinara da kaže hoće li se to desiti „u novogodišnjoj noći“, Haradinaj je rekao kako se nada da hoće.
“Nadam se da hoćemo. Konačno. Bit će kamera. Bit će praćenja, ali neće biti fizičke prepreke, neće biti fizičkog prisustva kontrole”, citirao je portal Zeri kosovskog premijera.
Reagirajući na te ocjene i najave Haradinaja, Đurić je prozvao europske dužnosnike da se očituju i odgovore.
“Uoči Nove godine oni planiraju ukloniti granicu – za nas: između Srbije i Albanije, za njih – između nezavisnog Kosova – i Albanije”, rekao je Đurić.
On je naglasio kako je to „već 28. izjava u kojoj neko od albanskih dužnosnika, bilo s Kosova, bilo iz Albanije, poziva na pripajanju našeg južnog teritorija Albaniji, ovog puta popraćene i prijetnjama ratom“.
Đurić kaže i da su „intenzivni napadi počeli onog trena“ kad su Srbija i njezin predsjednik odlučili da se bore za kompromisno rješenje na Kosovu, u interesu svih zajednica i „da se konačno utvrdi ta granica“ koju na različite načine tumače Srbija, SAD i dio EU-a.
“Tog trenutka kad je Srbija odlučila naći rješenje u cilju nadilaženja sukoba i mirne budućnosti, obrušila se najžešća moguća lavina napada, neutemeljenih uvreda, često i iz međunarodne zajednice i dijela regije“, ustvrdio je Đurić.
Na pitanje kada će biti nastavljen dijalog Beograda i Prištine, Đurić je rako da će „Bruxelles malo sačekati“ da ponovo vidi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s obzirom da je „izostala svaka podrška“ iz EU Vučićevim „idejama za rješenje pitanja“ Kosova i odnosa Srba i Albanaca.
