„Trenutno svjedočimo početku primjene Strategije nacionalne sigurnosti koju je Bijela kuća objavila prošlog studenog i koja ponovno naglašava da je američki kontinent sfera utjecaja SAD-a prema Monroevoj doktrini iz 1823. godine“, izjavio je za Fenu hrvatski europarlamentarac i koordinator Evropske pučke stranke za parlamentarnu saradnju s Latinskom Amerikom Davor Ivo Stier, komentirajući američko hapšenje venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura.
Stier dodaje kako danas nije riječ o pokušaju isključenja evropskih kolonijalnih sila kao u 19. stoljeću, kada je usvojena Monroeva doktrina, već o nastojanju da se smanji utjecaj Kine i Rusije na američkom kontinentu.
„Jasno je da SAD neće dozvoljavati da im Kina više ulazi u ono što oni smatraju svojim dvorištem“, naglašava Stier.
Pitanje legitimiteta vlasti u Venecueli
Za svrgnutog Madura ističe da je nelegitimni predsjednik, jer je, kako navodi, bilo jasno da je Edmundo Gonzalez Urrutia bio stvarni pobjednik prošlih izbora u Venecueli.
„Vidjet ćemo što će se sada događati u samoj Venecueli, jer su trenutno ostali na vlasti ljudi iz Madurovog režima, ali je jasno da će oni morati promijeniti kurs kojim su išli i sarađivati s Washingtonom. Tu posebno ističem one koji održavaju Madurov represivni vojni i policijski aparat – potpredsjednicu Delcy Rodriguez te ministre odbrane i unutarnjih poslova“, kaže Stier.
Širi američki fokus na Latinsku Ameriku
Kada je riječ o mogućim intervencijama SAD-a u drugim latinoameričkim državama, Stier ponovo naglašava sadržaj nove Strategije nacionalne sigurnosti i najavu sigurnosnog suočavanja s kineskim utjecajem, kao i repozicioniranje američke uloge u Južnoj i Srednjoj Americi.
„Ovo je tek početak i ne odnosi se samo na Venecuelu. Tu je trokut diktatura Venecuela–Kuba–Nikaragva, ali i utjecaj na cijelom kontinentu koji se nekad vidi i u izbornim procesima, kao u Hondurasu, gdje je Bijela kuća izrazito podržala jednog kandidata, ili ekonomsko spašavanje američkog saveznika Javiera Mileija u Argentini“, navodi Stier.
Dodaje da nije slučajno što je sada u fokusu Kolumbija, gdje se na proljeće održavaju predsjednički izbori, kao ni Peru, u kojem je Kina izgradila mega-luku za prijevoz sirovina iz Latinske Amerike u Kinu i kineskih proizvoda u suprotnom smjeru.
„Možda su i najvažniji izbori u Brazilu na jesen ove godine. Očito je da Trumpova administracija više neće gledati kako SAD gubi utjecaj u Latinskoj Americi i želi vratiti hegemoniju na tom kontinentu“, pojašnjava Stier.
Kineski interesi i potraga za legitimitetom
Stier ističe i da sve značajne zemlje Latinske Amerike, izuzev Meksika, imaju Kinu kao glavnog trgovinskog partnera, što je nešto što aktuelna vlast u SAD-u želi promijeniti. Žestoku reakciju Kine na hapšenje Madura smatra očekivanom, jer su time, kako kaže, pogođeni kineski interesi.
Naglašava da je Venecuela oko 80 posto nafte izvozila u Kinu, što znači da se približno pet posto ukupnih kineskih potreba za ovim energentom osiguravalo upravo iz Bolivarijanske Republike.
„Bez obzira na aktuelnu upotrebu sile, SAD će u jednom trenutku ipak morati tražiti legitimitet u samoj Venecueli za ono što sada čini“, smatra Stier, dodajući da bi to značilo priznanje legitimiteta izabranom predsjedniku Edmundu Gonzalezu Urrutiji, koji se trenutno nalazi u egzilu u Španiji.
„Mislim da će njega morati uključiti u proces tranzicije kako bi cijeli proces dobio određenu legitimaciju i kod većine građana Venecuele koji su svoje izborno povjerenje dali upravo Gonzalezu Urrutiji. Demonstracija sile je očito tu, ali ako želite nešto dugoročno napraviti, ipak morate tražiti izvor legitimiteta“, poručuje Stier.
Grenland i odnosi sa saveznicima
Komentirajući moguću američku aneksiju Grenlanda kao naredni Trumpov potez, Stier podsjeća da su i Evropska unija i Danska, čiji je Grenland sastavni dio, ranije odbacile takve poruke iz Washingtona kao neprihvatljive.
„Odnos Evropske unije i NATO saveznika sa SAD-om drugačiji je od odnosa koji SAD ima s latinoameričkim državama. No, i ovaj slučaj pokazuje sklonost ove američke administracije da svoje odluke donosi na temelju geopolitičkih procjena, bez obzira na to kose li se one s međunarodnim pravom ili ne“, zaključuje Stier u razgovoru za Fenu.
Davor Ivo Stier rođen je i odrastao u Argentini, a prije povratka u Hrvatsku i ulaska u politiku radio je u Buenos Airesu kao novinar.
