Rusija je SAD-u predstavila spisak zahtjeva za dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine i resetiranju odnosa s Washingtonom, tvrde za Reuters dvije osobe upoznate s ovom temom.
Nije jasno šta je tačno Moskva uključila na svoj spisak niti da li je spremna da se uključi u mirovne pregovore s Kijevom prije prihvatanja zahtjeva, navodi agencija.
Ruski i američki zvaničnici razgovarali su o uslovima tokom ličnih i virtuelnih sastanaka u posljednje tri sedmice, rekli su izvori. Uslove Kremlja opisali su kao široke i slične zahtjevima koje je prethodno iznosio Ukrajini, SAD-u i NATO-u.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da američki zvaničnici odlaze u Rusiju na razgovore o američko-ukrajinskom sporazumu o 30-dnevnom primirju i putu ka mirovnim pregovorima.
Rusija traži rješavanje “korijenskih uzroka” rata
Raniji ruski uslovi uključivali su nečlanstvo Kijeva u NATO-u, sporazum da se ne raspoređuju strane trupe u Ukrajini i međunarodno priznanje tvrdnje predsjednika Vladimira Putina da Krim i četiri pokrajine pripadaju Rusiji.
Rusija je posljednjih godina također zahtijevala od SAD-a i NATO-a da se pozabave onim što naziva “korijenskim uzrocima” rata, uključujući širenje NATO-a prema istoku.
Trump čeka Putinov odgovor o tome da li će pristati na 30-dnevno primirje, koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak rekao da bi prihvatio kao prvi korak ka mirovnim pregovorima.
Putinova predanost mogućem sporazumu o prekidu vatre još uvijek je neizvjesna, a detalji se tek trebaju finalizirati.
Neki američki zvaničnici, zakonodavci i analitičari strahuju da bi Putin, bivši oficir KGB-a, iskoristio primirje kako bi intenzivirao, kako tvrde, pokušaj podjele SAD-a, Ukrajine i Evrope i potkopao sve pregovore.
Ruska ambasada u Washingtonu i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
U Kijevu je ukrajinski predsjednik Zelenski pozdravio ovosedmični sastanak u Saudijskoj Arabiji između američkih i ukrajinskih zvaničnika kao konstruktivan i rekao da bi se potencijalni 30-dnevni prekid vatre s Rusijom mogao iskoristiti za izradu šireg mirovnog sporazuma.
Ograničenje vojnih operacija SAD-a i NATO-a od istočne Evrope do centralne Azije
Moskva je postavila mnoge slične zahtjeve tokom posljednje dvije decenije, a neki su ušli i u zvanične pregovore sa SAD-om i Evropom.
Ranije je Moskva o njima razgovarala s Bajdenovom administracijom na nizu sastanaka krajem 2021. i početkom 2022, dok su desetine hiljada ruskih vojnika na ukrajinskoj granici čekale naređenje za invaziju.
Zahtjevi su uključivali ograničavanje vojnih operacija SAD-a i NATO-a od istočne Evrope do centralne Azije.
Iako je odbacila neke od uslova, Bajdenova administracija nastojala je spriječiti invaziju sarađujući s Rusijom oko nekoliko njih, prema dokumentima američke vlade koje je pregledao Reuters i više bivših američkih zvaničnika. Međutim, taj napor je propao i Rusija je napala 24. februara 2022.
Američki i ruski zvaničnici posljednjih su sedmica rekli da bi nacrt sporazuma, o kojem su Washington, Kijev i Moskva raspravljali u Istanbulu 2022, mogao biti polazna tačka za mirovne pregovore.
U tim razgovorima Rusija je zahtijevala da Ukrajina odustane od svojih NATO ambicija i prihvati trajni status bez nuklearnog oružja. Također je zahtijevala veto na akcije zemalja koje žele pomoći Ukrajini u slučaju rata.
Trumpova administracija nije objasnila kako pristupa pregovorima s Moskvom. Dvije strane, podsjeća Reuters, vode dva odvojena razgovora – jedan o resetiranju američko-ruskih odnosa, a drugi o mirovnom sporazumu u Ukrajini.
