Šta se do sada zna o “Paukovoj mreži”, akciji koja je Rusiji nanijela ogromne gubitke

Operacija, kodnog naziva „Paukova mreža“, zahtijevala je mjesece priprema i krijumčarenje dronova na teritoriju Rusije

Redakcija
5 min čitanja

Ukrajinski napad dronovima kodnog naziva „Paukova mreža“ planiran je više od godinu i po dana, saopćile su ukrajinske sigurnosne službe, dodajući da je u napadima uništeno 34 posto ruskih strateških bombardera s krstarećim raketama, te da je nanesena šteta od oko sedam milijardi dolara.

Ukrajinske sigurnosne službe izvele su u nedjelju masovni napad dronovima na ruske vojne zračne baze, udaljene hiljadama kilometara od linije fronta, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je to kao najveću operaciju dugog dometa do sada.

Operacija, kodnog naziva „Paukova mreža“, zahtijevala je mjesece priprema i krijumčarenje dronova na teritoriju Rusije, prenosi Hina.

Šteta

Ukrajina tvrdi da je pričinjena značajna šteta, ali to trenutno nije moguće nezavisno potvrditi.

Izvor iz ukrajinske sigurnosne službe SBU naveo je da su koordinirani napadi pogodili 41 avion koji se koristi za „bombardovanje ukrajinskih gradova“, uključujući strateške bombardere Tu-95 i Tu-22, kao i avione za rano upozoravanje i kontrolu A-50.

Rusko ministarstvo odbrane potvrdilo je da se „nekoliko aviona zapalilo“ nakon napada na baze u regijama Murmansk i Irkutsk, smještenim na ruskom Arktiku i u istočnom Sibiru.

Požari su stavljeni pod kontrolu i nije bilo žrtava, a osumnjičeni su „uhapšeni“, saopćilo je ministarstvo.

Ukrajinske sigurnosne službe objavile su da su uništile 34 posto ruskih strateških bombardera koji su nosili krstareće rakete. Tvrde da su Rusiji nanijeli štetu u iznosu od sedam milijardi dolara.

Modus operandi

Operacija „Paukova mreža“ pripremala se više od godinu i po dana, rekao je izvor iz SBU-a, naglašavajući da je logistika bila posebno složena.

Ukrajina redovno lansira dronove kako bi napala ciljeve u Rusiji kao odgovor na rusku invaziju 2022. godine, ali ovog puta je modus operandi bio drugačiji.

Ukrajinski sigurnosni izvor naveo je da su dronovi prokrijumčareni u Rusiju i skriveni u drvenim konstrukcijama postavljenim na kamionima.

Dronovi su zatim daljinski lansirani prema svojim ciljevima.

Fotografije koje je objavio SBU prikazuju brojne male crne dronove skrivene u naizgled transportnim kontejnerima.

Rusko ministarstvo odbrane potvrdilo je da dronovi nisu lansirani s ukrajinske teritorije, već „u neposrednoj blizini zračnih baza“.

Najveći domet

Zelenski je u nedjelju pohvalio „briljantne“ rezultate operacije, opisujući je kao „našu operaciju najvećeg dometa“ u više od tri godine rata.

Ukrajina je sa 117 dronova uspjela dosegnuti regije udaljene hiljadama kilometara.

Tvrdi da je pogodila dvije zračne baze – Olenja i Belaja – udaljene oko 1900, odnosno 4300 kilometara od Ukrajine. Prva se nalazi na ruskom Arktiku, a druga u istočnom Sibiru.

Rusko ministarstvo navelo je da je uspješno odbilo ostale napade u Ivanovu i Rjazanju te u Amuru, blizu granice s Kinom na ruskom dalekom istoku.

Posljedice i simbolika

Posljedice napada na ruske vojne kapacitete teško je trenutno procijeniti.

Ukrajina gotovo svakodnevno trpi zračne napade koji su u posljednjim sedmicama dodatno opteretili njezine kapacitete protuzračne odbrane.

Ruski vojni blogeri govorili su o „crnom danu za zrakoplovstvo“ nakon ukrajinskog napada.

Rjbar, račun na Telegramu blizak ruskoj vojsci, opisao je napad Ukrajine kao „vrlo težak udarac“ i ukazao na „ozbiljne greške“ ruskih obavještajnih službi.

Međutim, simbolički značaj ovog napada važan je za Ukrajinu, čija se vojska suočava s neuspjesima na frontu.

Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, sada lider opozicije, rekao je da „nema boljih argumenata“ za Ukrajinu uoči razgovora s Moskvom u Istanbulu.

Podijeli ovaj članak