Sporazum koji su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran blizu potpisivanja podrazumijeva produženje primirja za 60 dana tokom kojih bi Hormuški moreuz bio ponovo otvoren, Iran bi mogao slobodno prodavati naftu, a vodili bi se pregovori o ograničavanju iranskog nuklearnog programa, prema riječima jednog američkog zvaničnika.
Sporazum bi izbjegao eskalaciju rata i smanjio pritisak na globalno snabdijevanje naftom. Međutim, nije jasno da li će dovesti do trajnog mirovnog sporazuma koji bi također obuhvatio nuklearne zahtjeve predsjednika Trumpa.
Američki zvaničnik dao je detaljan pregled nacrta sporazuma u njegovom trenutnom obliku, a veliki dio toga potvrdili su i drugi izvori bliski pregovorima.
Te detalje iranska strana još nije potvrdila, iako je i Teheran naznačio da je sporazum blizu.
Obje strane bi potpisale memorandum o razumijevanju koji bi trajao 60 dana i mogao bi biti produžen uz obostrani pristanak.
Tokom perioda od 60 dana Hormuški moreuz bio bi otvoren bez naplate prolaza, a Iran bi pristao da ukloni mine koje je postavio u moreuzu kako bi brodovi mogli slobodno prolaziti.
Zauzvrat, Sjedinjene Američke Države ukinule bi blokadu iranskih luka i izdale određena izuzeća od sankcija kako bi Iran mogao slobodno prodavati naftu.
Značajan podsticaj za iransku ekonomiju
Američki zvaničnik priznao je da bi to predstavljalo značajan podsticaj za iransku ekonomiju, ali je rekao da bi također donijelo veliko olakšanje globalnom tržištu nafte.
Američki zvaničnik rekao je da što brže Iranci uklone mine i omoguće nastavak pomorskog saobraćaja, to će brže blokada biti ukinuta.
Zvaničnik je rekao da je Trumpov ključni princip u sporazumu „olakšice u zamjenu za rezultate“.
Iran je želio trenutno odmrzavanje sredstava i trajno ukidanje sankcija, ali je američka strana rekla da bi se to dogodilo tek nakon konkretnih ustupaka, prema riječima zvaničnika.
Nacrt podrazumijeva da Iran neće težiti razvoju nuklearnog oružja
Nacrt memoranduma o razumijevanju uključuje obaveze Irana da nikada neće težiti razvoju nuklearnog oružja i da će pregovarati o obustavi programa obogaćivanja uranija i uklanjanju zaliha visoko obogaćenog uranija, rekao je američki zvaničnik.
Prema riječima dva izvora upoznata sa situacijom, Iran je preko posrednika dao Sjedinjenim Američkim Državama usmena obećanja o obimu ustupaka koje je spreman napraviti u vezi sa obustavom obogaćivanja uranija i odricanjem od nuklearnog materijala.
Sjedinjene Američke Države pristale bi pregovarati o ukidanju sankcija i odmrzavanju iranskih sredstava tokom perioda od 60 dana, iako bi ti koraci bili provedeni samo kao dio konačnog sporazuma koji bi bio provjerljivo implementiran.
Američke snage koje su mobilizirane posljednjih mjeseci ostale bi u regionu tokom perioda od 60 dana i povukle bi se tek ako bi bio postignut konačni sporazum.
Jedan detalj zabrinuo Netanyahua
Zanimljiv detalj: nacrt memoranduma također jasno navodi da bi rat između Izraela i Hezbollaha u Libanu bio okončan.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izrazio je zabrinutost zbog tog uslova tokom telefonskog razgovora s Trumpom u subotu, rekao je jedan izraelski zvaničnik. Također je izrazio zabrinutost zbog drugih aspekata sporazuma, ali je svoje stavove iznio na poštovan i obazriv način, rekao je jedan američki zvaničnik.
Američki zvaničnik rekao je da to ne bi bilo „jednostrano primirje“ i da bi Izraelu bilo dozvoljeno djelovanje ukoliko bi Hezbollah pokušao da se ponovo naoruža ili pokrene napade kako bi se to spriječilo. „Ako se Hezbollah bude ponašao odgovorno, ponašat će se i Izrael.“
„Bibi ima svoje unutrašnje političke interese, ali Trump mora razmišljati o interesima Sjedinjenih Američkih Država i globalne ekonomije“, rekao je američki zvaničnik, koristeći Netanyahuov nadimak.
Kako je do toga došlo
Predsjednik Trump je tokom konferencijskog poziva u subotu ispitao stavove nekoliko arapskih i muslimanskih lidera o sporazumu, i svi su rekli da ga podržavaju, navela su tri izvora upoznata s razgovorom.
To uključuje i predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohammeda bin Zayeda, poznatog po tvrdom stavu, prema riječima američkog zvaničnika. U razgovoru su također učestvovali lideri Saudijske Arabije, Katara, Egipta, Turske i Pakistana, koji su svi bili uključeni u posredničke napore.
Pakistanci su bili glavni posrednici, predvođeni feldmaršalom Asimom Munirom, koji je u petak i subotu boravio u Teheranu u pokušaju da sporazum bude finaliziran.
Trump je posljednjih dana kolebao između nastavka pregovora o sporazumu i pokretanja masovnog vala napada na Iran. Zaključno sa subotom navečer, više je naginjao diplomatskom rješenju.
Na šta treba obratiti pažnju: Bijela kuća se nada da će preostale razlike biti riješene u narednim satima i da će sporazum biti objavljen u nedjelju, rekao je američki zvaničnik.
Zvaničnik je rekao da je moguće da sporazum neće trajati ni punih 60 dana ukoliko Sjedinjene Američke Države procijene da Iran nije ozbiljan u vezi s nuklearnim pregovorima. S druge strane, Sjedinjene Američke Države vjeruju da ekonomska kriza u Iranu predstavlja podsticaj za postizanje punog sporazuma radi ukidanja sankcija i odmrzavanja sredstava.
„Bit će zanimljivo vidjeti koliko će daleko Iran zaista biti spreman ići, ali ako su sposobni i žele promijeniti svoj pravac, ova naredna faza natjerat će ih da donesu neke ključne odluke o tome šta žele biti kao država“, rekao je američki zvaničnik.
Ako Trumpovi zahtjevi u vezi s iranskim nuklearnim programom budu ispunjeni, predsjednik je spreman učiniti velike korake kako bi resetovao odnose s Iranom i pružio im priliku da ostvare svoj puni ekonomski potencijal, za koji Trump smatra da je „ogroman“, tvrde njegovi savjetnici.
