Toplotni val nastavlja se širom južne Evrope. Vrhunac vrućina, s temperaturama i do 40°C u Francuskoj, Italiji, Španiji i Portugalu, očekuje se u idućim danima.
Toplotni val zahvatio je i region, a očekuje se da će trajati sve do kraja iduće sedmice. Uzrok vrućinama je fenomen poznat kao toplotna kupola.
Šta je toplotna kupola?
Toplotna kupola je meteorološki fenomen u kojem se velika masa vrućeg zraka zarobljava iznad određenog područja, što uzrokuje ekstremne temperature. Uobičajeno topli zrak, budući da je rjeđi od hladnog, ima tendenciju da se diže u vis.
Međutim, snažan sistem visokog pritiska može spriječiti to dizanje i širenje i prisiliti topli zrak da ostane zarobljen blizu površine u određenom području, piše Index.hr.
Kako nastaje toplotna kupola?
Sistemi visokog pritiska u tom smislu djeluju poput poklopca ili kupole nad određenim područjem.
Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor sa zagrebačkog PMF-a, tumači da “pojačana supsidencija u jakom anticiklonalnom polju zraka ne dozvoljava duboku mokru konvekciju i isparavanje, već svojim jakim ‘poklopcem’ čini obrnuto – koči miješanje zraka i provjetravanje”.
“To se najčešće događa kad je mlazna struja, polarna ili suptropska, preslaba, a to slabljenje je nešto što se zbiva u ovim aktuelnim klimatskim promjenama”, rekao je lani za Index Grisogono.
Začarani krug
Sunčeva energija zagrijava tlo, a to zagrijano tlo potom zagrijava zrak iznad sebe. Bez mogućnosti da se podigne i rasprši, zagrijani zrak ostaje blizu tla, gdje se nastavlja zagrijavati. On se pod kupolom zbija, a kako je njegova ukupna toplina zarobljena u manjem volumenu, temperatura mu dodatno raste.
Visoki pritisak također sprječava formiranje oblaka i oborina, što znači da područje pod toplotnom kupolom ostaje suho i sunčano, a to, pak, dodatno povećava temperaturu.
Primjeri toplotnih kupola
Jedan od ekstremnih primjera toplotne kupole dogodio se 2021. godine u Sjevernoj Americi, kada su zapadni dijelovi SAD-a i Kanade doživjeli rekordne temperature koje su premašivale 40°C uzrokujući brojne zdravstvene probleme ljudi i šumske požare.
Postajat će sve češće i trajnije
Razumijevanje toplotnih kupola ključno je za pripremu i odgovor na toplotne valove, koji će s klimatskim promjenama postajati sve učestaliji i intenzivniji.
Studija objavljena u časopisu Nature Climate Change analizirala je toplotnu kupolu iz 2021. godine u zapadnoj Kanadi i SAD-u te zaključila da su klimatske promjene značajno povećale vjerovatnoću takvih događaja. Prema toj studiji, ako globalne temperature porastu za 2°C iznad predindustrijskog nivoa, toplotne kupole, poput one iz 2021., mogle bi se pojavljivati svakih deset godina.
“Veza između ekstremnih vrućina i prosječne temperature može se djelomično objasniti povratnom spregom između vlažnosti tla i atmosfere. Očekuje se da će se vjerovatnoća ekstremnih vrućina sličnih onima iz 2021. godine povećati zbog općeg zagrijavanja, pojačane povratne sprege između vlažnosti tla i atmosfere te slabe, ali ipak značajno povećane vjerovatnosti cirkulacije slične toplotnoj kupoli”, pišu autori u sažetku.
