Američki predsjednik Donald Trump napisao je jučer na društvenim mrežama da namjerava zamijeniti posljednji preostali sporazum o ograničenju nuklearnog naoružanja između SAD-a i Rusije novim ugovorom, umjesto da se postojeći produži, piše Index.
Nuklearni stručnjaci trebali bi “raditi na novom, poboljšanom i moderniziranom sporazumu koji može trajati dugo u budućnosti”, napisao je Trump na Truth Socialu. Predsjednik nije iznio nikakve dodatne detalje o tome šta bi, po njegovom mišljenju, trebalo zamijeniti sporazum poznat kao Novi START.
Decenijama su dva najveća nuklearna arsenala na svijetu bila ograničena nizom sporazuma. No to se promijenilo u ponoć, kada je Novi START, posljednji preostali ugovor, istekao.
Rusija je u septembru poručila da je spremna nastaviti poštovati ključna ograničenja sporazuma još najmanje godinu dana, ako Washington učini isto. Govoreći u četvrtak, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija žali zbog isteka Novog START-a.
“U svakom slučaju, Ruska Federacija zadržat će svoj odgovoran i pažljiv pristup pitanju strateške stabilnosti u oblasti nuklearnog oružja”, rekao je Peskov novinarima.
Šta je Novi START?
Novi START, koji je potpisan 2010. godine za mandata predsjednika Baracka Obame, a stupio je na snagu naredne godine, bio je sporazum između SAD-a i Rusije o smanjenju nuklearnih arsenala dvije zemlje, koji su naglo narasli u ranim decenijama Hladnog rata i i dalje su daleko veći od arsenala bilo koje druge države.
Sporazum je slijedio ranije dogovore dvije zemlje usmjerene na ograničavanje nuklearnog naoružanja. Bio je sklopljen na 10 godina i dopuštao je jedno produženje od pet godina, koje je dogovoreno za mandata administracije Joea Bidena, te je vrijedio do srijede.
Sporazum je poticao “predvidljivost, transparentnost i stabilnost kroz snažne mehanizme provjere”, navela je u e-mailu Georgia Cole, analitičarka u britanskom think tanku za vanjsku politiku Chatham House.
Dogovor je ograničavao obje zemlje na 700 raspoređenih interkontinentalnih balističkih projektila, balističkih projektila lansiranih s podmornica i teških bombardera opremljenih za nošenje nuklearnog oružja, 1550 nuklearnih bojevih glava na tim sistemima te 800 “raspoređenih i neraspoređenih” lansera.
Sporazum je predviđao i 18 inspekcija na terenu godišnje za svaku stranu, iako se one već nekoliko godina ne provode. Novi START bio je odvojen od Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kojem su pristupile 191 država, uključujući SAD, Rusiju i sve članice NATO-a, otkako je stupio na snagu 1970. godine.
NPT nastoji spriječiti širenje nuklearnog oružja, promovirati miroljubivu upotrebu nuklearne energije i unaprijediti cilj nuklearnog razoružanja. Međutim, ne propisuje nikakav vremenski okvir ni konkretna ograničenja za pet nuklearnih sila koje su potpisnice ugovora. Postoji i nekoliko drugih država za koje se vjeruje da posjeduju nuklearno oružje, ali nisu dio tog sporazuma.
Šta su rekli SAD i Rusija?
Novi START je “sporazum kojem ne želite da istekne”, rekao je američki predsjednik Donald Trump u julu, dodajući: “Kad se uklone nuklearna ograničenja, to je veliki problem za svijet.”
No kako se približavao rok isteka, Trump je djelovao manje zabrinuto. “Ako istekne, istekne. Napravit ćemo bolji sporazum”, rekao je Trump New York Timesu početkom januara, prigovarajući da postoje “slabosti” u sporazumu i poručivši da bi radije “sklopio novi, puno bolji sporazum”.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u septembru da je Moskva spremna nastaviti poštovati ograničenja sporazuma još godinu dana nakon njegovog isteka, “kako bi se spriječila pojava nove strateške utrke u naoružanju i očuvala prihvatljiva razina predvidljivosti i suzdržanosti”.
No dodao je da bi to bilo moguće samo “ako Sjedinjene Države djeluju u sličnom duhu i suzdrže se od koraka koji bi narušili ili poremetili postojeću ravnotežu odvraćanja”.
U to je vrijeme Trump rekao da mu prijedlog “zvuči kao dobra ideja”, ali je Kremlj u utorak poručio da još nije zaprimio zvanični odgovor. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u januaru da “nije bilo konkretnih kontakata između stručnjaka dvije zemlje o tim pitanjima”.
Kako je Novi START istekao u ponoć, Trump ga je kritikovao kao “loše ispregovaran sporazum Sjedinjenih Država koji se, uz sve ostalo, grubo krši”.
Da li je sporazum funkcionisao?
Prema Cole, Novi START je u velikoj mjeri bio uspješan u postizanju cilja ograničavanja nuklearnih arsenala obje zemlje i osiguravanja provjere.
Praćenje poštivanja sporazuma posljednjih je godina, međutim, postalo teže. Inspekcije su prekinute tokom pandemije koronavirusa, a potom je, usljed rastućih napetosti zbog ruske totalne invazije na Ukrajinu, Moskva početkom 2023. objavila da suspenduje svoje učešće u sporazumu.
Kao rezultat toga Rusija je prestala dostavljati podatke i obavijesti propisane sporazumom, a SAD je odgovorio istom mjerom, navelo je američko ministarstvo vanjskih poslova u izvještaju Kongresu iz januara 2025. godine.
U tom dokumentu, objavljenom za mandata administracije Joea Bidena, navedeno je da SAD nije mogao utvrditi da li je Rusija tokom prethodne godine poštovala ograničenje broja raspoređenih bojevih glava te da ga je povremeno možda i premašila “za mali broj”, ali je zaključeno da to ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a.
Iako je ruska suspenzija “značajno potkopala režim provjere sporazuma i oslabila njegovu učinkovitost”, obje zemlje su nastavile poštovati njegova ograničenja, navela je Cole. “To sugeriše da čak i oslabljen, Novi START jača stratešku stabilnost”, dodala je.
Šta se promijenilo od potpisivanja sporazuma?
“Globalno sigurnosno okruženje dramatično se pogoršalo od 2010. godine”, navela je Cole. “Ruska totalna invazija na Ukrajinu, rastuće geopolitičko suparništvo i militarizacija, kolaps brojnih mehanizama kontrole naoružanja te erozija povjerenja među velikim silama doprinijeli su većoj nestabilnosti.”
Još jedna ključna promjena je brzo rastući kineski nuklearni arsenal. Iako Kina i dalje ima znatno manje nuklearnog oružja od SAD-a ili Rusije, posljednjih je godina svoj arsenal širila i modernizirala brže od bilo koje druge nuklearne sile.
“Tijekom Hladnog rata SAD je samo morao osigurati da njegovo nuklearno oružje bude dovoljno za odvraćanje Rusije i za uvjeravanje saveznika”, rekla je Darya Dolzikova, viša naučna saradnica za pitanja proliferacije i nuklearne politike u britanskom think tanku Royal United Services Institute. “Sada se pojavljuje novi konkurent.”
Šta s Kinom?
Trump želi da Kina bude dio svakog budućeg sporazuma. No Pentagon je u izvještaju Kongresu objavljenom u decembru naveo da Kina ne pokazuje “nikakav interes” za razgovore o kontroli naoružanja.
Rusija je također razvila nove nuklearne sisteme, uključujući nove projektile na nuklearni pogon i veliki torpedo koji je testirala krajem prošle godine. Neki od tih novih sistema bili bi izvan okvira Novog START-a, navela je Cole.
Nakon testiranja projektila Trump je naložio Pentagonu da započne testiranje nuklearnog oružja prvi put od 1992. godine, oživljavajući prizore Hladnog rata i potičući upozorenja dijela stručnjaka da bi fizičko testiranje bilo skupo, dugotrajno i moglo dodatno potaknuti utrku u naoružanju.
Šta bi se moglo dogoditi dalje?
U odsustvu Novog START-a SAD i Rusija mogli bi “nekontrolisano” povećavati broj nuklearnih bojevih glava i lansera, upozorila je Cole. “To bi povećalo rizik od pogrešnih procjena, nesreća i nenamjerne eskalacije, posebno u kriznim situacijama”, rekla je. “Također bi potaknulo Kinu da nastavi ubrzavati izgradnju svog nuklearnog arsenala kako bi dostigla paritet.”
Upozorila je i da, iako Trump sugeriše da bi mogao postići novi dogovor, “pregovaranje o novom sporazumu u trenutnom geopolitičkom okruženju bilo bi izuzetno teško. Zahtijeva godine tehničkog rada, povjerenje i diplomatski angažman, a ništa od toga trenutno ne postoji na potrebnoj razini”.
U oktobru je grupa američkih zastupnika potpisalo pismo kojim su pozvali Trumpovu administraciju da prihvati Putinovu ponudu o nastavku poštivanja ograničenja sporazuma nakon njegovog isteka. Time bi se, kako su naveli, “dobilo vrijeme za postizanje novog dogovora i pomoglo u sprječavanju opasne i skupe utrke u naoružanju između Sjedinjenih Država i Rusije”.
“85 sekundi do ponoći”
Sličan je apel prošle sedmice uputio i Bulletin of the Atomic Scientists, koji je za 2026. godinu postavio svoj Sat sudnjeg dana na 85 sekundi do “ponoći”, navodeći istek Novog START-a i “opći nedostatak vodstva po nuklearnim pitanjima” kao dio razloga za pomicanje simboličnog sata četiri sekunde bliže globalnoj katastrofi.
Organizacija je pozvala SAD i Rusiju da se pridržavaju ključnih ograničenja sporazuma, provedu razmjenu podataka kao znak dobre volje i ponovo pokrenu pregovore o kontroli naoružanja.
Visoki ruski sigurnosni zvaničnik i bivši predsjednik Dmitrij Medvedev, koji je sporazum sa SAD-om potpisao 2010. godine, osvrnuo se na njegov završetak u intervjuu Reutersu objavljenom u ponedjeljak. “Ne želim reći da to odmah znači katastrofu i da će početi nuklearni rat, ali bi to ipak trebalo uznemiriti sve”, rekao je Medvedev.
