Tajvan će uvesti dodatni budžet od 40 milijardi dolara za odbranu kako bi naglasio svoju odlučnost da se brani usred rastućih prijetnji iz Kine, izjavio je u srijedu predsjednik Lai Ching-te.
Kina, koja Tajvan smatra svojom teritorijom, proteklih godina pojačava vojni i politički pritisak kako bi potvrdila svoje zahtjeve, što Taipei snažno odbacuje, piše Reuters.
Pritisak SAD-a
Dok se Tajvan suočava s pozivima iz Washingtona da više ulaže u vlastitu odbranu, predsjednik Lai je u augustu rekao da se nada povećanju odbrambene potrošnje na 5 posto BDP-a do 2030. godine.
Predstavljajući paket vrijedan 39,89 milijardi dolara, Lai je poručio da je historija pokazala kako ustupci pred agresijom ne donose sigurnost.
“Nema prostora za kompromis kada je riječ o nacionalnoj sigurnosti”, rekao je na konferenciji za novinare u predsjedničkom uredu.
“Borba za demokratski Tajvan”
Lai, koji je novi plan potrošnje prvi put najavio u autorskom tekstu za The Washington Post, rekao je da Tajvan pokazuje jasnu odlučnost da se brani.
“Ovo je borba između odbrane demokratskog Tajvana i odbijanja da se podvrgne i postane ‘China’s Taiwan’”, dodao je, naglašavajući da se ne radi samo o ideološkom sukobu ili raspravi o “ujedinjenju naspram nezavisnosti”.
Modernizacija vojske i asimetrični pristup
Tajvan modernizira svoje oružane snage kako bi primijenio asimetrični pristup ratovanju, jačajući fleksibilnost i sposobnost manjeg vojnog sistema da odvrati znatno veću kinesku vojsku.
Za 2026. godinu, vlada planira potrošnju od 30,3 milijarde dolara, odnosno 3,32 posto BDP-a, što bi bilo prvi put od 2009. da se prelazi prag od 3 posto.
Sjedinjene Države su zakonski obavezane da Tajvanu osiguraju sredstva za odbranu, iako nemaju formalne diplomatske odnose. Međutim, otkako je predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost u januaru, odobrena je samo jedna nova prodaja oružja Tajvanu – paket od 330 miliona dolara za borbene avione.
