Američki predsjednik Donald Trump ponovo je izazvao pažnju javnosti nakon što je u ponedjeljak iznio kontroverzne komentare o Kubi, upravo u trenutku kada se ta zemlja suočava s ozbiljnim energetskim problemima.
Govoreći iz Ovalnog kabineta, Trump je otvoreno razmatrao mogućnost američkog preuzimanja Kube, navodeći kako bi to za Sjedinjene Američke Države bila “velika čast”.
“Cijeli život slušam o odnosima SAD-a i Kube. Kada će SAD imati čast da preuzmu Kubu? To je velika čast”, rekao je Trump, ne precizirajući na koji način bi se takav scenarij mogao realizirati.
Nejasne namjere
Predsjednik SAD-a nije se zaustavio na toj izjavi, već je dodao kako vjeruje da Washington može učiniti “šta god želi” kada je riječ o Kubi.
“Zauzimanje Kube u nekom obliku – bilo da je oslobodimo ili preuzmemo – mislim da možemo učiniti šta god želimo”, poručio je.
Trump on Cuba:
— Clash Report (@clashreport) March 16, 2026
I do believe I’ll have the honor of taking Cuba. That would be good. That’s a big honor.
I can free it or take it, I think I can do anything I want with it. pic.twitter.com/I0TpVCY73j
Na pitanje novinara da li bi eventualna američka akcija ličila na ranije operacije u regionu ili aktuelni sukob s Iranom, Trump je izbjegao konkretan odgovor, kratko rekavši: “To vam ne mogu reći.”
Zemlja u mraku
Trumpove izjave dolaze u trenutku kada je Kuba pogođena velikim nestankom električne energije. Nacionalna elektroenergetska mreža doživjela je kolaps, a vlasti su saopćile da uzrok još nije precizno utvrđen.
VEZANI Kolaps: Cijela Kuba ostala u mraku
Državni operater mreže naveo je da su u toku intenzivni napori na ponovnom uspostavljanju snabdijevanja električnom energijom širom zemlje.
Kuba se u velikoj mjeri oslanja na naftu za proizvodnju struje, a dodatni pritisak na sistem stvorila je blokada isporuka goriva iz SAD-a, što je dodatno pogoršalo ionako krhku energetsku situaciju.
Kriza i nestašice
Posljedice krize sve su vidljivije u svakodnevnom životu građana. Česti nestanci struje, ograničenja u zdravstvenom sistemu i pad turističkih dolazaka dodatno opterećuju ekonomiju.
Cijene goriva na crnom tržištu dostigle su ekstremne nivoe, pa litar benzina može koštati i do devet dolara. To znači da pun rezervoar automobila premašuje iznos koji većina građana zaradi tokom cijele godine.
Kubanske vlasti za ovakvo stanje krive američke sankcije, dok kritičari ukazuju i na dugogodišnji nedostatak ulaganja u elektroenergetski sistem.
Ograničena prodaja goriva
U međuvremenu, vlasti su dodatno ograničile distribuciju goriva. Na državnim benzinskim pumpama gorivo mogu kupovati samo turisti, diplomate i građani koji prethodno dobiju termin putem online sistema.
I u tim slučajevima, čekanja su višesatna, što dodatno otežava svakodnevni život stanovništva i produbljuje već postojeću krizu.
