Predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je da bi mogao uvesti carine zemljama koje ne budu podržale njegov plan da Sjedinjene Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom.
“Mogao bih uvesti carine zemljama ako ne budu išle uz Grenland, jer nam je Grenland potreban zbog nacionalne sigurnosti”, rekao je Trump na okruglom stolu o zdravstvu u ruralnim područjima u Bijeloj kući.
“Apsolutno moramo preuzeti Grenland”
Trump je u više navrata izjavio da SAD “apsolutno” mora preuzeti Grenland, čime je dodatno pojačao pritisak na Dansku, kojoj taj otok formalno pripada.
Njegova izjava dolazi nakon sastanka održanog u srijedu u Bijeloj kući, na kojem su učestvovali danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen i grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt, zajedno s američkim ministrom vanjskih poslova Marcom Rubiom i potpredsjednikom SAD-a JD Vanceom.
PROČITAJTE JOŠ Članovi američkog Kongresa posjetili Dansku kako bi podržali Grenland
Vrhovni sud odlučuje o zakonitosti Trumpovih carina
Istoga dana američki Vrhovni sud objavio je da u utorak očekuje donošenje dugo iščekivane odluke o zakonitosti Trumpovih carina. Pitanje je može li predsjednik samostalno uvoditi carine ili je za to potrebna saglasnost Kongresa.
Trump je govorio na sastanku koji je formalno bio posvećen ulaganjima u ruralna područja, no tokom obraćanja, kao što mu je to i običaj, dotaknuo se i drugih političkih tema.
Trumpova opsesija Grenlandom
Trump je interes za preuzimanje Grenlanda prvi put javno iskazao još tokom svog ranijeg mandata, kada je otvoreno govorio o mogućnosti da Sjedinjene Države kupe tu teritoriju. Danska je takvu ideju tada odlučno odbacila, istaknuvši da Grenland nije na prodaju. Grenland je autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, s vlastitom vladom i parlamentom, a i danski i grenlandski zvaničnici u više su navrata naglasili da odluke o budućnosti otoka mogu donositi isključivo njegovi stanovnici.
Pitanje Grenlanda posljednjih je godina stalno prisutno u odnosima između Washingtona i Kopenhagena, a dodatno je istaknuto i na spomenutom nedavnom sastanku u Bijeloj kući. Američka strana pritom je ponovno naglasila stratešku važnost Grenlanda za nacionalnu sigurnost, vojnu prisutnost SAD-a na Arktiku i širi geopolitički kontekst odnosa s Rusijom i Kinom, dok Danska i Grenland i dalje odbacuju svaku mogućnost promjene suvereniteta.
VEZANI TEKST Članice NATO-a šalju vojnike na Grenland nakon napetih razgovora s Trumpovom administracijom
Zadnjih dana Njemačka, Francuska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo uputile su vojnike na Grenland kako bi pojačale prisutnost u arktičkoj regiji, dok je Danska dodatno ojačala vlastite snage i opremu na otoku. Europske vlade ističu da je riječ o odbrambenim mjerama u okviru savezničkih obveza te naglašavaju da se politički status Grenlanda ne može mijenjati jednostranim pritiscima.
Trump je, istovremeno, rekao da ne isključuje mogućnost izlaska SAD-a iz NATO-a u kontekstu spora oko Grenlanda, što je dodatno zabrinulo američke saveznike u Evropi.
