Ostavka Joea Kenta, visokog američkog zvaničnika zaduženog za borbu protiv terorizma, dobila je neočekivan epilog nakon što je potvrđeno da je protiv njega pokrenuta federalna istraga.
FBI istražuje sumnje da je Kent odavao povjerljive informacije, što dodatno produbljuje političku i sigurnosnu krizu u Washingtonu.
Kent je podnio ostavku na mjesto direktora Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, institucije koja ima ključnu ulogu u analizi globalnih prijetnji. Američki mediji Semafor i CBS News navode da je istraga započela još prije njegovog odlaska s funkcije, dok iz FBI-ja nisu željeli davati zvanične komentare.
Prvi istup
Ubrzo nakon napuštanja dužnosti, Kent se prvi put javno oglasio u intervjuu za Tuckera Carlsona, gdje je iznio ozbiljne optužbe na račun procesa donošenja odluka u Bijeloj kući.
“Velikom broju ključnih donositelja odluka nije bilo dopušteno da iznesu svoje mišljenje predsjedniku”, rekao je Kent, dodajući da “nije bilo prave rasprave” prije odluke o američkim zračnim napadima na Iran krajem februara.
Iako je poznat kao blizak saveznik Donalda Trumpa, Kent je izbjegao direktnu kritiku predsjednika, ali je ukazao na to da se odluke donose u uskom krugu savjetnika, bez uključivanja šireg spektra stručnjaka.
Ubistvo Larijanija
U intervjuu s Tuckerom Carlsonom, Joe Kent izdvojio je ubistvo Alija Larijanija kao jedan od najozbiljnijih promašaja američke politike prema Iranu, ocijenivši da je time uništena važna prilika za dogovor.
“Ubili smo Larijanija, čovjeka koji je bio spreman da učestvuje u postizanju sporazuma”, rekao je Kent, tvrdeći da je riječ o potezu koji je dodatno zakomplikovao ionako napetu situaciju.
Govoreći iz perspektive veterana specijalnih jedinica, koji je godinama djelovao protiv iranskih saveznika na Bliskom istoku, Kent je upozorio da takve akcije ne slabe nužno najtvrđe strukture u Teheranu, nego im mogu otvoriti prostor za još veći utjecaj.
Prema njegovim riječima, svaki snažan vanjski udar daje dodatni argument Islamskoj revolucionarnoj gardi da preuzme čvršću kontrolu nad državom i društvom. Smatra da bi nakon uklanjanja umjerenijih figura upravo radikalnije struje mogle ojačati svoj položaj, predstavljajući se kao jedina snaga sposobna da odgovori na pritiske iz SAD-a i Izraela.
Kent je naglasio i da takav razvoj događaja može proizvesti kontraefekat među građanima Irana, jer bi dio javnosti, suočen s bombardovanjem i prijetnjama izvana, mogao stati iza tvrde linije vlasti umjesto da joj se suprotstavi. Po njegovoj ocjeni, to bi iransko društvo dodatno gurnulo u zagrljaj IRGC-a.
Optužbe Izraelu
Posebnu pažnju izazvale su Kentove tvrdnje da za vojnu akciju protiv Irana nije postojala jasna obavještajna osnova.
“Jednostavno nije bilo podataka koji bi ukazivali na neposrednu prijetnju – ništa što bi ličilo na scenarije poput 11. septembra ili Pearl Harbora”, rekao je.
Umjesto toga, tvrdi da je ključni pritisak na američku administraciju dolazio iz Izraela.
“Izraelci su snažno gurali ovu odluku”, naveo je Kent, dodajući da su pojedini izraelski zvaničnici iznosili tvrdnje koje, prema njegovim riječima, nisu bile potvrđene američkim obavještajnim podacima.
Ovakve izjave izazvale su oštre reakcije i kritike, uz upozorenja da takva retorika može biti problematična i skliznuti u stereotipe.
Različiti ciljevi
Kent je također ukazao na razlike u strateškim ciljevima između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
“U Pentagonu i obavještajnim agencijama mnogi smatraju da naši ciljevi nisu isti. SAD se ne zalaže za promjenu režima, dok Izrael ide upravo u tom smjeru”, istakao je.
Dodao je da je odlučio napustiti funkciju jer nije želio biti dio politike za koju smatra da vodi u pogrešnom pravcu.
“Ne mogu čiste savjesti učestvovati u ovome”, poručio je.
Reakcije vrha
Kent ima bogatu vojnu i obavještajnu karijeru – kao pripadnik Zelenih beretki učestvovao je u više borbenih misija, a kasnije je radio i za CIA-u. Njegov privatni život obilježila je tragedija kada je njegova supruga ubijena u napadu u Siriji 2019. godine.
Njegov rad u Nacionalnom centru bio je pod nadzorom direktorice nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard, koja je poručila da konačnu procjenu prijetnje Irana donosi predsjednik.
Iz Bijele kuće stigla je oštra reakcija. Donald Trump odbacio je Kenta kao nepouzdanog kada je riječ o nacionalnoj sigurnosti.
“Ako neko nije smatrao da Iran predstavlja prijetnju, takve ljude ne želimo”, izjavio je Trump, naglašavajući da Teheran vidi kao ozbiljan sigurnosni izazov.
Razvoj događaja oko Kenta dodatno naglašava duboke podjele unutar američkog političkog i sigurnosnog aparata u vezi s politikom prema Iranu.
