Administracija Donalda Trumpa povlači gotovo 30 diplomata s ambasadorskih i drugih visokih pozicija u ambasadama, nastojeći da preoblikuje američko diplomatsko djelovanje u inostranstvu s kadrovima koji u potpunosti podržavaju prioritete predsjednika Donalda Trumpa u okviru politike ‘America First’.
Šefovi diplomatskih misija u najmanje 29 zemalja prošle sedmice su obaviješteni da će njihov mandat biti okončan u januaru, prema navodima dvojice zvaničnika State Departmenta, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog internih kadrovskih pitanja.
VEZANO Kraj Dodikovim snovima o secesiji? Trump će potpisati zakon koji tretira BiH i Zapadni Balkan
Svi oni su na svoje funkcije stupili tokom administracije Joea Bidena, ali su preživjeli početno “čišćenje” u prvim mjesecima Trumpovog drugog mandata, koje je uglavnom bilo usmjereno na politički imenovane zvaničnike. To se promijenilo u srijedu, kada su počeli dobijati obavještenja iz Washingtona o svom skorom odlasku.
Ambasadori svoju funkciju obavljaju po volji predsjednika, iako obično ostaju na dužnosti tri do četiri godine. Oni koji su obuhvaćeni ovim promjenama neće izgubiti posao u diplomatskoj službi, već će se, ukoliko to žele, vratiti u Washington na druge zadatke, naveli su zvaničnici, javlja the Associated Press.
Afrika kontinent najviše pogođen, odlazi i dvoje sa Balkana
State Department je odbio komentarisati konkretan broj ili imena ambasadora na koje se promjene odnose, ali je branio ove poteze, nazivajući ih ”standardnim procesom u svakoj administraciji”. Naglašeno je da je ambasador ”lični predstavnik predsjednika” te da je pravo predsjednika da osigura da u tim zemljama ima ljude koji provode agendu ‘America First’.
Afrika je kontinent najviše pogođen ovim smjenama, s obzirom na to da su povučeni ambasadori iz 13 zemalja. Riječ je o Burundiju, Kamerunu, Zelenortskim Ostrvima, Gabonu, Obali Slonovače, Madagaskaru, Mauricijusu, Nigeru, Nigeriji, Ruandi, Senegalu, Somaliji i Ugandi.
Na drugom mjestu je Azija, gdje su promjene zahvatile ambasadore u Fidžiju, Laosu, Maršalskim Ostrvima, Papua Novoj Gvineji, Filipinima i Vijetnamu.
Četiri zemlje u Evropi su također pogođene a to su Armenija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Slovačka, kao i po dvije u regionima Bliskog istoka (Alžir i Egipat), Južne i Centralne Azije (Nepal i Šri Lanka) te Zapadne hemisfere (Gvatemala i Surinam).
