Manje od 48 sati prije početka američko-izraelskog napada na Iran, premijer Benjamin Netanyahu telefonski je razgovarao s predsjednikom Donaldom Trumpom o razlozima za pokretanje složenog i dalekosežnog rata, protiv kojeg se američki čelnik ranije zalagao tokom kampanje.
I Trump i Netanyahu znali su iz obavještajnih izvještaja da će se iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, i njegovi ključni saradnici uskoro sastati u svom kompleksu u Teheranu, što ih čini ranjivim na udar s ciljem uklanjanja vodstva.
Međutim, nove informacije, prema tri osobe upoznate s pozivom, ukazivale su na to da je sastanak pomjeren sa subote navečer na subotnje jutro. O tom pozivu ranije nije bilo izvještaja, piše Reuters.
Netanyahuov argument
Netanyahu, odlučan da provede operaciju za koju se zalagao decenijama, tvrdio je da se možda nikada neće ukazati bolja prilika za ubistvo Hamneija i osvetu za prethodne iranske pokušaje atentata na Trumpa, navode ti izvori.
To uključuje i navodnu zavjeru za naručeno ubistvo koju je Iran organizirao 2024. godine, dok je Trump bio kandidat. Ministarstvo pravde tada je optužilo jednog Pakistanca za pokušaj regrutacije ljudi u SAD-u za taj plan, zamišljen kao odmazda za američko ubistvo zapovjednika Korpusa čuvara islamske revolucije, Kasema Sulejmanija.
U trenutku poziva, Trump je već bio odobrio ideju o američkoj vojnoj operaciji protiv Irana, ali još nije odlučio kada i pod kojim okolnostima će se SAD uključiti, rekli su izvori koji su željeli ostati anonimni zbog osjetljivosti teme.
Američka vojska sedmicama je jačala svoje prisustvo u regionu, zbog čega su mnogi u administraciji zaključili da je samo pitanje vremena kada će predsjednik donijeti odluku. Jedan mogući datum, samo nekoliko dana ranije, bio je otkazan zbog lošeg vremena.
Poraz režima
Reuters nije uspio utvrditi kako je Netanyahuov argument utjecao na Trumpa, ali je poziv predstavljao završni apel izraelskog čelnika američkom kolegi.
Tri izvora upoznata s razgovorom vjeruju da je upravo to — uz obavještajne podatke da se vremenski prozor za ubistvo iranskog vođe zatvara — bio ključni faktor za Trumpovu konačnu odluku da 27. februara naredi pokretanje Operacije Epski bijes.
Netanyahu je tvrdio da bi Trump mogao ući u historiju pomažući eliminirati iransko vodstvo, dugo omraženo na Zapadu i među mnogim Irancima.
Rekao je da bi Iranci čak mogli izaći na ulice i srušiti teokratski sistem koji vlada zemljom od 1979. godine i od tada je glavni izvor globalnog terorizma i nestabilnosti. Prve bombe pale su u subotu ujutro, 28. februara, a Trump je te večeri objavio da je Hamnei mrtav.
Bez komentara
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly nije direktno komentirala poziv, ali je za Reuters izjavila da je vojna operacija osmišljena kako bi se “uništio kapacitet iranskog režima za proizvodnju balističkih projektila, uništila iranska mornarica, dokinula njihova sposobnost naoružavanja posredničkih snaga i osiguralo da Iran nikada ne može doći do nuklearnog oružja”.
Netanyahuov ured i iranski predstavnik pri UN-u nisu odgovorili na zahtjeve za komentar. Netanyahu je u četvrtak na konferenciji za medije odbacio kao “lažne vijesti” tvrdnje da je “Izrael nekako uvukao SAD u sukob s Iranom”.
“Zar zaista neko misli da može govoriti predsjedniku Trumpu šta da radi? Ma dajte”, rekao je.
Trump je javno izjavio da je odluka o napadu bila isključivo njegova. Izvještavanje Reutersa, zasnovano na izjavama dužnosnika bliskih obojici čelnika, ne sugerira da je Netanyahu prisilio Trumpa na rat, već da je bio efikasan zagovornik čiji su argumenti — uključujući priliku za ubistvo iranskog vođe koji je navodno nadzirao pokušaje atentata na Trumpa — bili uvjerljivi za predsjednika.
Novi sukob
Trump je svoju kampanju 2024. gradio na vanjskoj politici “Amerika na prvom mjestu” iz svog prvog mandata i javno je govorio da želi izbjeći rat s Iranom, dajući prednost diplomatskom rješenju.
Međutim, nakon što pregovori o iranskom nuklearnom programu prošlog proljeća nisu uspjeli, Trump je počeo razmatrati napad, tvrde tri osobe upoznate s dešavanjima u Bijeloj kući.
Prvi napad dogodio se u junu prošle godine, kada je Izrael bombardovao iranska nuklearna postrojenja i raketne lokacije te ubio nekoliko iranskih čelnika. Američke snage kasnije su se pridružile, a nakon završetka te 12-dnevne operacije, Trump je javno izrazio zadovoljstvo uspjehom, rekavši da su SAD “zbrisale” iranska nuklearna postrojenja.
Ipak, mjesecima kasnije ponovo su započeli razgovori između SAD-a i Izraela o drugom zračnom napadu s ciljem gađanja dodatnih raketnih postrojenja i sprječavanja Irana da stekne sposobnost izrade nuklearnog oružja.
Upozorenja posljedice
Do kraja februara mnogi američki dužnosnici i diplomati smatrali su napad na Iran vrlo vjerovatnim. Trump je od Pentagona i obavještajnih službi dobio izvještaje o potencijalnim koristima, uključujući desetkovanje iranskog raketnog programa.
Državni sekretar Marco Rubio obavijestio je 24. februara najviše čelnike Kongresa da će Izrael vjerovatno napasti Iran bez obzira na učešće SAD-a te da bi Iran tada vjerovatno uzvratio udarima na američke ciljeve.
To upozorenje temeljilo se na procjenama obavještajnih službi da bi takav napad zaista izazvao iranske protivudare na američke diplomatske i vojne baze te na američke saveznike u Zaljevu. Predviđanje se pokazalo tačnim.
