Amerika već mjesecima pomaže Ukrajini u izvođenju dalekometnih napada na ruska energetska postrojenja u zajedničkom nastojanju da oslabi rusku privredu i prisili predsjednika Vladimira Putina na pregovore, izvijestio je u nedjelju Financial Times.
Američke obavještajne službe pomogle su Kijevu da napadne važna ruska energetska postrojenja, uključujući rafinerije nafte, daleko izvan ratišta, piše list, pozivajući se na neimenovane ukrajinske i američke dužnosnike upoznate s kampanjom.
Bijela kuća, ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova nisu odgovorili na Reutersove zahtjeve za komentar. Nije bilo neposrednog komentara ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Moskva je ovog mjeseca izjavila da Washington i njegov NATO savez redovno dostavljaju obavještajne podatke Kijevu u ratu koji je Putin pokrenuo u februaru 2022.
“Opskrba i korištenje cijele infrastrukture NATO-a i Sjedinjenih Država za prikupljanje i prijenos obavještajnih podataka Ukrajincima je očita”, rekao je tada novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
FT: SAD blisko uključene u sve faze planiranja
FT je objavio da američke obavještajne službe pomažu Kijevu u oblikovanju planiranja rute, visine, vremena i odluka o misiji, omogućujući ukrajinskim bespilotnim letjelicama dugog dometa da izbjegnu rusku protuzračnu obranu, prenosi Hina.
Sjedinjene Države blisko su uključene u sve faze planiranja, navodi se, pozivajući se na tri osobe upoznate s operacijom. Citirana je izjava američkog dužnosnika koji je rekao da je Ukrajina odabrala ciljeve za napade dugog dometa, a Washington je zatim dostavio obavještajne podatke korisne za napade na te lokacije.
Početkom ovog mjeseca dva američka dužnosnika rekla su Reutersu da će Washington Ukrajini dostaviti obavještajne podatke o ciljevima energetske infrastrukture dugog dometa u Rusiji, dok razmatra hoće li Kijevu poslati rakete koje bi se mogle koristiti u takvim napadima.
SAD je također zatražio od saveznika u NATO-u da pruže sličnu podršku, rekli su američki dužnosnici.
Zelenski je u subotu rekao da je razgovarao o ruskim napadima na ukrajinski energetski sustav u “pozitivnom i produktivnom” pozivu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
„Razgovarali smo o mogućnostima jačanja naše protuzračne obrane, kao i o konkretnim sporazumima na kojima radimo kako bismo to osigurali. Postoje dobre opcije i čvrste ideje o tome kako nas istinski ojačati“, objavio je Zelenski na X-u.
Trenutak preokreta
Do preokreta je navodno došlo nakon telefonskog razgovora između Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u julu, kada je američki predsjednik, kako je izvijestio FT, pitao može li Ukrajina napasti Moskvu ako Washington osigura dalekometno oružje.
Dvije osobe upoznate s pozivom rekle su da je Trump signalizirao podršku strategiji da se “Rusi osjete bol” i da se prisili Kremlj na pregovore. Iz Bijele kuće kasnije su pojasnili da je Trump “samo postavljao pitanje, a ne poticao daljnja ubijanja”.
Tempo napada dramatično je eskalirao u avgustu i septembru, a šteta je prisilila Moskvu na smanjenje izvoza dizela.
Prema procjenama, pogođeno je najmanje 16 od 38 ruskih rafinerija, čime je izvan pogona stavljeno više od milion barela dnevnog kapaciteta. Zelenski je dodao da je Rusija vjerovatno izgubila do 20 posto kapaciteta za proizvodnju goriva.
