Sukob na Bliskom istoku dodatno je eskalirao nakon što je izraelska vojska u subotu izvela nove napade na Iran i Bejrut, dok Sjedinjene Američke Države istovremeno šalju hiljade marinaca u region.
Predsjednik SAD-a Donald Trump pritom je oštro kritikovao NATO saveznike, nazvavši ih „kukavicama“ zbog odbijanja da pomognu u otvaranju Hormuškog tjesnaca.
Prema dostupnim podacima, više od 2.000 ljudi ubijeno je od početka sukoba 28. februara, a američki zvaničnici sve otvorenije izražavaju zabrinutost da bi rat mogao prerasti u širi regionalni konflikt.
Napadi se šire
Izrael je potvrdio da je u subotu izveo napade na ciljeve Hezbolaha u Bejrutu, pojačavajući zračne operacije protiv grupe koju podržava Iran. Istovremeno, izraelske snage pokrenule su i nove udare na Iran, uključujući napade na Teheran.
🇮🇱🇱🇧 Footage shows the moment an Israeli airstrike struck Beirut's southern suburbs (Dahieh). pic.twitter.com/u6iFHsTH9U
— The Daily News (@DailyNewsJustIn) March 21, 2026
U Libanonu je, prema procjenama, poginulo više od 1.000 ljudi, dok je više od milion stanovnika raseljeno. Prije napada, izraelska vojska izdala je upozorenja na evakuaciju za stanovnike južnih predgrađa Bejruta.
Sukob je ozbiljno uzdrmao globalno tržište energenata. Vitalna infrastruktura u Iranu i zemljama Zaljeva našla se na meti, dok su cijene nafte od početka rata porasle za čak 50 posto.
VEZANI Trump nagovijestio kraj rata s Iranom, objavio je pet ciljeva koje Amerika želi ostvariti
Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko petina svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina, praktično je zatvoren za većinu brodova. To dodatno pojačava strah od globalnog ekonomskog šoka.
Američka kompanija United Airlines već je najavila smanjenje letova za pet posto u narednim mjesecima zbog očekivanih visokih cijena goriva.
Reakcije saveznika
Trump je u petak optužio saveznike iz NATO-a da ne pružaju dovoljno podrške u osiguravanju prolaza kroz Hormuški tjesnac.
Neke zemlje najavile su spremnost da se uključe u „odgovarajuće napore“, ali uz uslov smirivanja sukoba. Njemačka i Francuska poručile su da je prioritet prekid borbi, a njemački kancelar Friedrich Merz najavio je razgovor s Trumpom.
Istovremeno, Iran je signalizirao da bi mogao omogućiti prolaz brodovima povezanim s Japanom, koji većinu svoje nafte dobija upravo preko ovog strateškog prolaza.
Američki planovi
Bijela kuća najavila je privremeno ublažavanje sankcija kako bi se omogućila prodaja oko 140 miliona barela iranske nafte, s ciljem stabilizacije tržišta.
U region se, prema navodima američkih zvaničnika, upućuje oko 2.500 marinaca uz pratnju ratnih brodova, ali njihova konkretna uloga zasad nije precizirana.
Ipak, Trump je izjavio da SAD ne planira slanje kopnenih trupa, dodajući: „I da šaljem, sigurno vam to ne bih rekao.“
Rastu tenzije
Dok borbe traju, Iran šalje poruke otpora. Novi vrhovni vođa Modžtaba Hamenei poručio je da su Iranci odgovorili „jedinstvom i otporom“, te da su zadali snažan udarac protivniku.
Istovremeno, izraelska vojska izvijestila je o novim valovima raketnih napada iz Irana, što dodatno potvrđuje da sukob ulazi u sve opasniju fazu.
Prema istraživanju Reutersa/Ipsosa, gotovo dvije trećine Amerikanaca vjeruje da bi SAD mogao ući u veliki kopneni rat, dok takav potez podržava tek sedam posto ispitanika.
Iako konačna odluka o daljoj vojnoj eskalaciji još nije donesena, sve okolnosti ukazuju na to da bi sukob mogao potrajati i dodatno destabilizirati region, ali i globalnu ekonomiju.
