Viktor Juščenko, čije je lice i danas obilježeno ožiljcima od trovanja tokom burnih predsjedničkih izbora 2004. godine, i dalje ostaje glasna, ali povučena figura ukrajinske politike.
Nakon Narandžaste revolucije — kada su stotine hiljada ljudi protestirale protiv izborne prevare koja je prvobitno pogodovala proruskom kandidatu Viktoru Janukoviču — Juščenko je postao prvi ukrajinski predsjednik koji se jasno zalagao za prekid veza s Rusijom.
Danas, u 71. godini, Juščenko vodi povučen javni život i izbjegava pretjeranu medijsku pažnju, koju mu je, kako kaže, iscrpila dugotrajna politička borba. U razgovoru s novinarima u svom kijevskom uredu iznio je oštar stav prema rješenjima koja podrazumijevaju dijalog s Vladimirom Putinom i izrazio skepsu prema nekim diplomatskim inicijativama.
“Niko ne bi smio pružiti ruku ubici”
Oštro se osvrnuo na ideju pregovora s ruskim predsjednikom. „On je kriminalac, trebao bi istrunuti iza rešetaka kao životinja, niko ne bi smio pružiti ruku ubici“, rekao je Juščenko govoreći o Putinu.
Dodao je da je dijalog s njim „gubljenje vremena“ te da bi mir za Putina predstavljao poraz — politički, a možda i fizički. Po njegovim riječima, ruski lider najviše se boji mira i zato samo kupuje vrijeme praznim inicijativama.
Juščenko je samit između Donalda Trumpa i Vladimira Putina opisao kao „slijepu ulicu“, izražavajući pesimizam prema strategiji koju Trump zagovara za rješavanje sukoba.
Usporedbe s periodom pred Drugi svjetski rat
Bivši predsjednik povukao je paralelu sa situacijom pred Drugi svjetski rat i upozorio da bi potpisivanje sporazuma s ruskim autokratom moglo ponoviti grešku Nevillea Chamberlaina iz 1938. godine.
Podsjetio je i na pasivnost Evrope tokom ruske invazije na Gruziju 2008. i aneksije Krima 2014., tvrdeći da to pokazuje opasnu sklonost tolerisanju agresije.
Kao jedino realno rješenje za okončanje rata Juščenko vidi snažnije naoružavanje Ukrajine uz međunarodnu pomoć i jači diplomatski pritisak na Kinu.
„Samo jedna riječ Xi Jinpinga može izazvati velike promjene u ovom ratu“, izjavio je, te ocijenio da Evropa raspolaže dovoljnom moći da utiče na Peking. Zalaže se i za bezuslovnu primjenu sekundarnih sankcija protiv država koje pomažu Kremlju zaobilaženjem ograničenja.
“Rusiju treba razbiti na 25 dijelova”
Iako ankete pokazuju da većina Ukrajinaca želi što skoriji kraj rata, mnogi su skeptični prema trajnom miru dok Rusija ostane onakva kakva jest.
„Koliko god bilo teško prihvatiti, nikada nećemo biti sigurni dok Rusija postoji“, nedavno je sumirala ukrajinska političarka i ratna sudionica Oksana Sirojid — stav s kojim Juščenko dijeli suglasnost.
Juščenko smatra da je za mir u Evropi neophodan kraj „Putinovog režima“ i demokratizacija Rusije, ali izražava sumnju da je rusko društvo spremno na takvu promjenu. Prema njegovom mišljenju, problem je dublji i vuče korijene iz povijesnih mentaliteta:
„Nakon carskog i sovjetskog režima razvijao se mentalitet kmetova, vizija u kojoj se sloboda ne cijeni, u kojoj se za nju ne bori.“
Zbog toga, zaključio je, jedina održiva opcija jest da Ruska Federacija prestane postojati kao trenutna politička tvorevina — poticanjem nacionalnooslobodilačkih pokreta njenih nacionalnih manjina.
„Mislim da bi naša najbolja prilika bila formulirati ispravan način poticanja nacionalnooslobodilačkih pokreta desetaka autohtonih društava. Ne vjerujem da je Rusija održiva u budućnosti. Ja kažem da se mora razbiti na 25 dijelova, isto onoliko koliko ih je imala kada je bila dio Mongolskog Carstva“, zaključio je Juščenko.
