Globus

SVE TAJNE KORONAVIRUSA

Zašto se posebno moraju zaštititi stariji, zašto su muškarci ugroženiji od žena?

12/03/2020

Muškarci, žene i djeca se podjednako često inficiraju koronavirusom. Ali posljedice se razlikuju u zavisnosti od spola i starosti. I prethodna oboljenja imaju određenu ulogu. Evo što bi trebalo znati

Koronavirus će se narednih sedmica i mjeseci širiti velikom brzinom i na kraju će inficirano biti dvije trećine građana. Na tome se ništa neće promijeniti ni kada postane toplije i kada prođe klasični period gripe, kaže Christian Drosten, glavni virusolog berlinske klinike Charité, prenosi Deutsche Welle.

Doduše, infekcija će kod većine inficiranih imati blag tok. Tako će većina ljudi na jesen, kada se očekuje sljedeći val prehlada, već imati antitijela protiv SARS-CoV-2 ili korone.

Zašto se posebno moraju zaštititi stariji ljudi?

Najugroženiji će i dalje biti stariji ljudi, kod kojih stopa smrtnosti od 65. godine naviše eksponencijalno raste. U Kini je, na primjer, stopa smrtnosti među inficiranima starim do 40 godina – 0,2 posto, kod onih starosti 70 do 79 godina – 8 posto, a među starijima od 80 godina – 14,8 posto.

Zato bi sljedećih sedmica trebalo povesti računa prije svega o zaštiti starijih ljudi, posebno onih koji su već oboljeli, ili su preboljeli neke druge teže bolesti. Ljudi iz te rizične grupe bi trebali izbjegavati velike skupove, koncerte i slično.

Većina umrlih od virusa je već prije inficiranja bila bolesna. Prema analizi koju je Svjetska zdravstvena organizacija (WTO) provela u Kini, ugroženi su prije svega stariji ljudi s bolestima srca, arterija i vena, s dijabetesom, visokim krvnim pritiskom, hroničnim oboljenjima dišnih puteva ili rakom.

Zašto su muškarci ugroženiji od žena?

Prema navodima WTO-a, muškarci puno češće obolijevaju od SARS-CoV-virusa nego žene. Stopa smrtnosti u Kini je među muškarcima sredinom februara bila 2,8 posto, a među ženama 1,7 posto. Slični odnosi su bili i 2003. kada je izbila epidemija SARS-a u Hong Kongu. Pa i normalna sezonska gripa teže pogađa muškarce nego žene.

Imunološki sistem žena je otporniji. Za to je odgovoran prije svega hormon estrogen koji podstiče rad imunološkog sistema i snažno se bori protiv izazivača bolesti. Muški hormon testosteron pak blokira imunološki sistem.

Osim toga, postoje i “genetski razlozi”, kako je to za DW rekao molekularni biolog Thomas Pietschmann. On kaže da su imunološko relevantni geni, “koji su odgovorni za otkrivanje izazivača bolesti, kodirani na X-kromosomu”. Pošto žene imaju dva X-kromosoma, a muškarci samo jedan, tu je prednost na strani žena.

Pored genetskih predispozicija, bitan je i način života. Muškarci često žive nezdravije od žena. U Kini, na primjer, puši oko 52 posto svih muškaraca, dok ni tri posto žena – ne puši. A pluća narušena pušenjem su osjetljivija na virus.

Zašto su djeca manje ugrožena?

Naravno da se i djeca mogu zaraziti, ali ona ne obolijevaju i pokazuju samo slabe simptome. Pravog objašnjenja zašto je to tako još nema. Liječnici smatraju da kod djece djeluje takozvani urođeni „nespecifični sistem“.

Zaštita od prvih izazivača bolesti se dobija već u fazi fetusa, a nastavlja se kasnije kada se dijete rodi, s majčinim mlijekom. U urođenu zaštitu organizma spadaju i stanice koje napadaju izazivače bolesti koji u tijelo dospijevaju preko sluznice ili kože.

Ova „pasivna imunizacija“ je obično dovoljna za period dok se imunološki sistem djeteta ne uspostavi u punoj mjeri. A to se dešava do 10. godine života. No i poslije toga imunološki istem čitavog života ostaje sposoban za učenje kako se boriti protiv drugih izazivača bolesti.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.