Rusija je prošli mjesec održala masovne vojne vježbe na Arktiku, području koje je predsjedniku Vladimiru Putinu posebno važno.
U vježbi nazvanoj “Julska oluja” učestvovalo je 150 brodova, 15.000 vojnika, više od 120 aviona i 10 obalnih raketnih sistema koji su korišteni za uvježbavanje proturaketne i protivpodmorničke odbrane, osiguranje plovnih puteva te testiranje novih tehnologija, uključujući dronove.
Zašto je Arktik važan Putinu?
Pomorska parada nije održana zbog straha od ukrajinskih dronova. Ruski portal Sputnik piše kako je naglasak ovogodišnje vježbe demonstracija moći i spremnosti Rusije na očuvanje svojih morskih teritorija, luka i baza.
Arktik je predsjedniku Vladimiru Putinu posebno važan i prije ljeta je naložio da se u narednom trogodišnjem budžetu za nacionalne projekte uključi razvoj Arktika, s naglaskom na bolje saobraćajno i transportno povezivanje.
Arktik se tako, uz pomoć Trumpovih prijetnji kupovinom ili pripajanjem Grenlanda, ponovo vratio u fokus interesa velikih sila, nakon kraćeg zatišja.
Regija koja obuhvata Arktički okean i okolna područja dugo je bila predmet dogovora osam država s teritorijom unutar Arktičkog kruga (Rusija, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Norveška, Danska – preko Grenlanda, Finska, Švedska i Island). Većih trzavica nije bilo.
Klimatske promjene
Međutim, klimatske promjene dramatično su počele mijenjati Arktik, čineći ga dostupnijim za privredne aktivnosti.
Led se topi brzinom nekoliko puta većom od globalnog prosjeka, otvarajući nove pomorske puteve (poput Sjevernog morskog puta i Sjeverozapadnog prolaza) i čineći resurse poput nafte, plina i rijetkih minerala dostupnijima.
Prema procjenama, Arktik sadrži oko 22 posto svjetskih neotkrivenih, ali iskoristivih resursa nafte i plina.
Rusija je najveća arktička sila, kontroliše preko 53 posto arktičke obale i vidi ga kao jedan od ključnih elemenata nacionalne sigurnosti i privrednog razvoja, posebno kroz Sjeverni morski put i eksploataciju resursa.
Od 2014., a naročito nakon invazije na Ukrajinu 2022., Rusija je intenzivirala militarizaciju regije, modernizujući svoje baze i sjevernu flotu na poluostrvu Kola, gdje se nalaze strateške nuklearne podmornice.
I administraciji Donalda Trumpa Arktik je postao pitanje strateške zaštite države. SAD trenutno zaostaje u infrastrukturi (samo dva ledolomca u poređenju s ruskih 40), ali planira brzu izgradnju 30 novih. SAD također vidi Arktik kao prostor za suzbijanje ruskog i kineskog uticaja.
Novi igrač na Arktiku je Kina. Iako nije arktička država i tek je povremeni član arktičkog vijeća, Kina se samoproglašava “bliskoarktičkom državom” i ulaže u naučna istraživanja, infrastrukturu i energetske projekte, posebno u saradnji s Rusijom.
Kineski interesi usmjereni su na Sjeverni morski put, koji bi smanjio troškove transporta između Azije i Evrope, te na pristup resursima poput rijetkih metala. Kinesko prisustvo izaziva zabrinutost među zapadnim silama zbog potencijalnih sigurnosnih implikacija, poput dualne upotrebe infrastrukture.
Tržnica interesa
Dosadašnje nesuglasice oko Arktika rješavane su uglavnom mirno. Prava prekretnica nastala je nakon ruskog napada na Ukrajinu i posljedičnog ulaska Finske i Švedske u NATO. Sada je sedam od osam arktičkih država u NATO-u – svi osim Rusije.
Dr. Lawson Brigham, profesor na Univerzitetu Alaska Fairbanks, kaže: „Arktik je postao pozornica za militarizaciju više nego ikada. Nemoguće je zamisliti realnu sigurnosnu saradnju s Rusijom u dogledno vrijeme. Došlo je do potpunog raspada povjerenja i protokola.“
CSIS, Centar za strateške i međunarodne studije iz Washingtona, u svom izvještaju navodi kako je jasno da Rusija ima dugoročni strateški plan za Arktik, uključujući naoružavanje, pošto dominaciju u ovom dijelu svijeta vidi kao temelj svoje buduće strateške sigurnosti.
U cijelu priču uključila se i Njemačka, koja planira do kraja 2025. poslati vojne brodove radi kontrole voda Arktika. Ovu odluku najavio je ministar odbrane Boris Pistorius 30. juna tokom posjete Danskoj.
“Pomorske prijetnje su sve veće… Rusija militarizira Arktik. Sve je više ruskih podmornica prisutno u tom području”, izjavio je u Kopenhagenu.
NATO države se pripremaju, ali presporo, i ne samo da neće dostići ruske vojne potencijale u zoni oko Arktika, već bi ta razlika mogla postati i veća, kaže Niklas Granholm iz Švedske agencije za istraživanje odbrane:
„Rusija ima ogromnu geostratešku prednost u Arktiku zbog svoje obale, infrastrukture i decenija iskustva u regiji. Njihova Sjeverna flota, modernizirane baze i flota ledolomaca omogućuju im dominaciju.”
Analitičari vjeruju da pravi rat na Arktiku nije vjerovatan u skorijoj budućnosti jer bi bio izuzetno skup i logistički težak. Ali napetosti, incidenata i prijetnji će biti sve više.
Cijelu trenutnu situaciju oko Arktika sažeo je dr. Andreas Osthagen iz Arktičkog instituta u Norveškoj:
„Rusko ponašanje u Ukrajini prelilo se na Arktik. Iako je eskalacija malo vjerovatna, više nismo u političkom vakuumu. Arktik je sada geopolitička realnost. Tržnica interesa.”
